Švicarski glasači odlučuju na referendumu koji bi mogao značajno promijeniti vanjsku politiku zemlje. Ako inicijativa bude prihvaćena, Švicarska praktično ne bi mogla uvoditi sankcije Rusiji, osim uz odobrenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, gdje Moskva ima pravo veta. Također, Bernu bi bilo zabranjeno vojno sarađivati sa savezima poput NATO-a, osim u slučaju direktnog napada ili neposredne prijetnje. Rusija je već izrazila podršku usvajanju ove inicijative.
Profesor evropske politike Fabio Wasserfallen s Univerziteta u Bernu ističe da se ne glasa protiv same neutralnosti, koja uživa široku podršku, već o njenom značenju. Referendum otvara šire pitanje o sposobnosti države da ostane neutralna u trenutnom evropskom sigurnosnom okruženju, obilježenom ratom Rusije protiv Ukrajine. Druge neutralne države, uključujući Austriju i Irsku, već razmatraju povećanje izdvajanja za odbranu i jačanje veza s NATO-om.
Prema postojećem sistemu, međunarodno pravo priznaje stalnu neutralnost Švicarske, ali Bern zadržava diskreciono pravo u primjeni šire politike neutralnosti. Vlada može odlučiti o uvođenju ekonomskih sankcija ili saradnji s vojnim savezima bez formalnog pridruživanja, iako joj je zabranjeno učestvovanje u ratovima. Wasserfallen napominje da vlada trenutno koristi taj prostor za djelovanje, a referendum postavlja pitanje da li građani žele strože granice za neutralnost.
Fleksibilnost švicarske neutralnosti došla je pod pritisak nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kada je švicarska vlada uglavnom pratila sankcije EU protiv Moskve. Inicijativa je proizašla iz nezadovoljstva tim potezom, a pokrenula ju je organizacija Pro Schweiz, blisko povezana s desničarskom Švicarskom narodnom strankom (SVP), uz podršku milijardera Christopha Blochera. Švicarska vlada i sve velike političke stranke, osim SVP-a, protive se prijedlogu, a zastupnica Corina Gredig upozorava da inicijativa nosi rizik pretvaranja neutralnosti u izolaciju. Nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se gotovo dvije trećine glasača protivi ovoj inicijativi.
Korijeni švicarske neutralnosti često se vežu za poraz u bici kod Marignana 1515. godine, dok su je druge evropske zemlje formalno priznale 1815. godine. Neutralnost je u švicarski ustav unesena 1848. godine, a njeno se značenje s vremenom mijenjalo. Švicarska je tako učestvovala u ekonomskim sankcijama protiv Iraka 1990. godine i pridružila se NATO-ovom programu Partnerstvo za mir 1996. godine.
Ruska invazija na Ukrajinu i intenziviranje hibridnih operacija Moskve primorali su Švicarsku da preispita svoju sigurnosnu situaciju i značenje neutralnosti. Bern aktivno jača svoju odbranu, povećava vojnu potrošnju i širi saradnju s evropskim partnerima. Švicarska sigurnosna strategija, objavljena ranije ovog mjeseca, upozorava na pogoršano sigurnosno okruženje i zagovara nabavku projektila dugog dometa i dronova. Od 2025. godine Bern će učestvovati u odabranim projektima unutar odbrambenog okvira EU-a PESCO i intenzivirao je partnerstvo s NATO-om, iako ostaje izvan saveza.
Čak i ako ovaj referendum ne prođe, švicarske glasače u novembru očekuje još jedno važno pitanje o neutralnosti. Tada će odlučivati o izvozu oružja, odnosno da li bi zemlji trebalo omogućiti da prodaje oružje u 25 uglavnom zapadnih zemalja, čak i ako su one uključene u aktivni sukob. Odobrenje te promjene produbilo bi veze sa zapadnim zemljama i moglo bi povećati prihode švicarske odbrambene industrije.
