Viralno.
Ekonomija

Svjetska banka predviđa rast ekonomije BiH od 2,4 posto u 2026. godini uz upozorenje na trgovinske barijere

Svjetska banka prognozira da će ekonomija BiH u 2026. godini ostvariti rast od 2,4 posto, ispod očekivanog prosjeka Zapadnog Balkana od 3,1 posto.

Svjetska banka predviđa rast ekonomije BiH od 2,4 posto u 2026. godini uz upozorenje na trgovinske barijere

Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina bi u 2026. godini trebala zabilježiti privredni rast od 2,4 posto. Iako ovo predstavlja ubrzanje u odnosu na procijenjenih 2,1 posto iz 2025. godine, projekcija za BiH je najniža među šest ekonomija regiona i nalazi se ispod regionalnog prosjeka koji iznosi 3,1 posto. Za 2027. godinu predviđa se rast od 2,9 posto, dok bi u 2028. godini trebao dostići 3,1 posto, s tim da su prognoze za sve tri godine korigovane naniže za po 0,1 procentni poen u odnosu na proljetne procjene.

Na nivou cjelokupnog Zapadnog Balkana očekuje se postepeno ubrzanje ekonomskih aktivnosti sa 2,6 posto u 2025. na 3,1 posto u 2026. godini, ponajviše zahvaljujući investicijama i stabilnoj potrošnji. Regionalni rast bi u 2027. i 2028. godini trebao iznositi 3,4 posto. Posmatrano po ekonomijama, u 2026. godini prednjači Kosovo sa prognoziranim rastom od 3,6 posto, a slijede Albanija sa 3,4 posto, Crna Gora sa 3,3 posto, Sjeverna Makedonija sa 3,2 posto, te Srbija sa 3,1 posto.

Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu ocijenila je da su ekonomije regiona potvrdile otpornost na vanjske poremećaje i geopolitičke neizvjesnosti, ali je napomenula da sama otpornost nije dovoljna za dostizanje životnog standarda Evropske unije. Naglasila je da naredni razvojni ciklus i kreiranje kvalitetnih radnih mjesta zahtijevaju dinamičniji privatni sektor, otklanjanje trgovinskih prepreka i uvođenje predvidljivijeg regulatornog okvira.

U izvještaju se kao ključne prepreke privrednom razvoju ističu visoki carinski i necarinski troškovi, komplikovane administrativne procedure, kao i stroga pravila certifikacije i poslovnog nastanjivanja. Prosječna carinska stopa u regionu iznosi oko šest posto, dok necarinske mjere stvaraju dodatni teret od oko deset procenata, a u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i prekograničnim uslugama ti troškovi dostižu između 20 i 29 posto. Prema procjenama, uklanjanje samo polovine uvoznih prepreka moglo bi srednjoročno podići bruto domaći proizvod regiona za čak 12,5 posto.

Pored opterećenja za uvoz, visoki troškovi negativno utječu na konkurentnost izvoznika jer poskupljuju nabavku neophodnih sirovina i opreme. Zbog toga tek oko trećine regionalnih firmi uspijeva preživjeti prvu godinu na inostranom tržištu, dok se svega jedan do četiri posto održi pet godina. Svjetska banka zaključuje da su prioritetne mjere za jačanje produktivnosti digitalizacija administrativnih procedura, modernizacija inspekcijskog nadzora zasnovanog na procjeni rizika i međusobno priznavanje tehničkih standarda.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče