Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji, održani 25. oktobra, označili su veliku političku prekretnicu nakon više od decenije vladavine Srpske napredne stranke (SNS). Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić priznao je izborni poraz, ističući uvjerljivu prednost studentskog pokreta koji je izrastao u vodeću političku snagu u zemlji. Građani su ishod izbora proslavili na ulicama Beograda, dok međunarodni posmatrači i mediji događaj opisuju kao historijski politički preokret.
Prema podacima Republičke izborne komisije na osnovu 8.077 obrađenih biračkih mjesta, Studentska lista osvojila je 52,54 posto glasova, odnosno 2.211.400 birača, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ zabilježila 39,29 posto podrške. Prema konačnoj projekciji CeSID-a i Ipsosa na 96 posto uzorka, studentski pokret osigurao je samostalnu parlamentarnu većinu sa 140 mandata naspram 103 mandata dosadašnje vlasti, dok je Vučić u preliminarnom obraćanju procijenio da će studentska lista imati između 135 i 140 mjesta, a SNS oko 105 od ukupno 250 zastupničkih mjesta.
Izborni proces obilježila je izuzetna izlaznost birača od gotovo 70 posto, što se bilježi kao najviši nivo još od raspada Jugoslavije 1992. godine. Samoj kampanji prethodile su izražene političke tenzije i upozorenja na moguće nepravilnosti, dok su aktivisti studentskog pokreta aktivno obilazili manja mjesta nastojeći pridobiti birače u sredinama koje su ranije smatrane tradicionalnim uporištima vladajuće stranke.
