Viralno.
Aktuelnosti

Tramp povezao poskupljenje goriva u SAD-u sa sukobom u Ukrajini i politikom u saveznim državama pod vlašću demokrata

Ono što podiže cijene benzina više nije Hormuški moreuz, jer se sada gotovo svakodnevno isporučuju rekordne količine nafte, poručio je

Tramp povezao poskupljenje goriva u SAD-u sa sukobom u Ukrajini i politikom u saveznim državama pod vlašću demokrata

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da su ukrajinski udari na energetske objekte u Rusiji, uz gašenje rafinerija u saveznim državama kojima upravljaju demokrate, glavni razlozi poskupljenja benzina. Putem platforme Truth Social naglasio je kako uzrok rasta troškova više ne leži u Hormuškom moreuzu, budući da se kroz taj prolaz gotovo svakodnevno transportuju rekordne količine nafte.

Prema njegovim tvrdnjama, do viših cijena na benzinskim pumpama došlo je usljed uništavanja ruskih postrojenja od strane Ukrajine i istovremenog zatvaranja pogona u takozvanim plavim državama, poput Kalifornije. Ovaj istup uslijedio je nakon njegovih prethodnih opomena upućenih vlastima u Kijevu da izbjegavaju gađanje naftne infrastrukture. Uprkos tome, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nedavno je najavio pojačavanje napada na rafinerije u Rusiji, pravdajući to odgovorom na udare na ukrajinske vojne i infrastrukturne kapacitete.

Troškovi goriva na američkom tržištu bilježe kontinuirani uzlazni trend. Informacije Američkog automobilskog udruženja (AAA) pokazuju da prosječna maloprodajna cijena običnog benzina na nacionalnom nivou sada iznosi 4,37 dolara, odnosno 3,90 eura po galonu. Riječ je o primjetnom rastu u poređenju sa 4,15 dolara (3,71 euro) zabilježenih prije mjesec dana, kao i u odnosu na prošlogodišnji prosjek u istom periodu koji je iznosio 3,13 dolara (2,80 eura).

Globalna kretanja dodatno usložnjavaju odluke velikih sila. Vlasti u Rusiji su u srijedu donijele odluku da do 31. oktobra produže privremenu mjeru zabrane izvoza dizela, brodskog goriva i plinskog ulja za direktne proizvođače. Istovremeno su čelnici zemalja G7 u petak postigli sporazum o zajedničkom plasiranju 100 miliona barela sirove nafte iz strateških rezervi u periodu od četiri mjeseca, s ciljem stabilizacije naglih skokova cijena i ublažavanja poremećaja na svjetskom tržištu energenata.

Tema poskupljenja energenata dospjela je u središte pažnje uoči predstojećih američkih izbora na sredini mandata, zakazanih za 3. novembar. Kako se termin glasanja približava za manje od mjesec dana, vodeće političke stranke nastoje izbjeći preuzimanje odgovornosti za finansijski pritisak na građane. Prema većini aktuelnih ispitivanja javnog mnijenja, predviđa se da bi demokrate mogle zabilježiti bolje rezultate i ostvariti napredak u oba doma Kongresa.

Povezane priče