Uoči saslušanja pododbora Predstavničkog doma američkog Kongresa 15. septembra, objavljen je izvještaj demokrata iz Odbora za vanjske poslove. Dokument pod nazivom „Plati pa vladaj na Balkanu“ analizira poteze administracije Donalda Trampa prema Bosni i Hercegovini. U izvještaju se tvrdi da su određene odluke pogodovale političkim saveznicima bivšeg predsjednika, istovremeno narušavajući američke interese.
Prema navodima izvještaja, dvije ključne odluke Trampove administracije otvorile su put za poslove vrijedne više od milijardu dolara, povezane s Trampovim saveznicima. Autori dokumenta ocjenjuju da su ti potezi oslabili evropski put Bosne i Hercegovine. Također, naglašavaju da su mogli imati ozbiljne posljedice po stabilnost cijelog Zapadnog Balkana. U dokumentu se spominju Majkl Flejn, Rod Blagojevich i Džesi Binal, kao i projekat gasovoda Južna interkonekcija.
Jedna od ključnih tvrdnji izvještaja odnosi se na odluku Trampove administracije iz oktobra 2025. godine o ukidanju dugogodišnjih američkih sankcija Miloradu Dodiku, njegovoj porodici i saradnicima. Američka administracija je tada ukidanje sankcija obrazložila povlačenjem dijela secesionističkog zakonodavstva u Narodnoj skupštini RS od strane SNSD-a. Međutim, autori izvještaja tvrde da je ova odluka donesena nakon lobiranja osoba bliskih Trampovom političkom krugu.
Nedugo nakon ukidanja sankcija, navodi se u dokumentu, otvoren je put za koncesiju vrijednu preko milijardu dolara za Južnu interkonekciju. Kao potencijalni korisnik ovog posla spominje se kompanija AAFS, za koju autori izvještaja tvrde da nema značajno iskustvo u energetskom sektoru. Prema dokumentu, AAFS je povezana s Josephom Flejnom, bratom Majkla Flejna, te Džesijem Binalom, Trampovim advokatom.
Izvještaj se također bavi odnosom Trampove administracije prema visokom predstavniku u BiH, Kristijanu Šmitu. Autori tvrde da su američki zvaničnici, nakon ukidanja sankcija Dodiku, radili na Šmitovoj smjeni. Prema tumačenju autora, promjena na čelu OHR-a mogla je imati šire posljedice, uključujući uspostavljanje drugačijeg režima upravljanja državnom imovinom. Takav pristup bi, smatraju, olakšao realizaciju gasovoda i raspolaganje velikim površinama državnog zemljišta u RS-u, uz potencijalnu korist za pojedince povezane s Trampom i porodicom Flejn.
Evropske zemlje su istovremeno izrazile protivljenje brzom zatvaranju OHR-a bez suštinskih reformi. Zbog toga nisu podržale američki pritisak za imenovanje novog visokog predstavnika, italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija. Autori izvještaja izražavaju sumnju u njegovu moguću ulogu, navodeći da bi mogao biti naklonjen zahtjevima Milorada Dodika.
Zabrinutost zbog promjene politike Vašingtona prema BiH izrazio je i kongresmen Vilijam R. Kiting, kao i drugi demokratski i pojedini republikanski članovi Kongresa. Američka helsinška komisija pozvala je administraciju da koristi postojeća ovlaštenja za zaštitu mira i stabilnosti u BiH, uključujući ponovno uvođenje sankcija. Izvještaj otvara pitanje mogućeg kongresnog nadzora nad politikom administracije, s potencijalnom istragom odnosa između američke vanjske politike, poslovnih interesa i pojedinaca bliskih administraciji.
