Član Centralne izborne komisije Arnautović iznio je lični stav da bi u Bosni i Hercegovini trebalo razmotriti omogućavanje aktivnog i pasivnog biračkog prava šesnaestogodišnjacima, naglasivši kako to ne predstavlja zvanični stav CIK-a. Ova inicijativa dio je šireg koncepta izbornih reformi koji obuhvata uvođenje obaveznog izlaska na birališta, identifikacione biračke kartice, povećanje izbornog cenzusa za koalicije te zamjenu postojeće Sainte-Laguëove metode D'Hondtovim modelom raspodjele mandata, koji više pogoduje većim političkim opcijama.
Pitanje snižavanja dobi za glasanje pokretano je i ranijih godina, kada su iz OSCE-a istakli da takva odluka traži izmjene zakona i široku javnu raspravu. Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Elmir Sadiković ranije je upozoravao na postojanje prečih prioriteta jer ni svim punoljetnim građanima nisu osigurana puna prava kandidovanja, predlažući da se mladima eventualno prvo omogući učešće na lokalnim izborima uz skepsu prema rastu izlaznosti zbog nepovjerenja u institucije, dok su iz Asocijacije srednjoškolaca BiH naveli da je teško procijeniti reakciju ove populacije.
Evropska praksa nudi raznolika iskustva, pri čemu je Austrija još 2007. godine omogućila glasanje sa 16 godina na svim nivoima vlasti. Pojedina istraživanja u toj zemlji, poput radova Eve Zeglovits i Juliana Aichholzera, zabilježila su solidan odziv najmlađih birača, premda su kasnija mjerenja na izborima 2013. godine pokazala pad izlaznosti na 63 posto uz slabiji politički interes, što je vlasti potaklo na provođenje ciljanih edukativnih kampanja.
