Bol u mišićima najčešće se javlja usljed uvođenja novih vježbi ili naglog povećanja intenziteta treninga dok se tijelo prilagođava novom naporu. Prema preovlađujućim teorijama, ovaj osjećaj nastaje zbog mikroskopskih oštećenja mišićnih vlakana, dok pojedina istraživanja navode da uzrok može biti i upalni proces na fasciji, vezivnom tkivu povezanom s mišićima. Iako vlada uvjerenje da je bol dokaz napretka, ona nije nužna za razvoj kondicije, a potpuno mirovanje nije uvijek najefikasnije rješenje jer blage aktivnosti poput hodanja potiču cirkulaciju.
Odluka o nastavku treninga zavisi prvenstveno od jačine same upale. U slučaju blage ukočenosti, preporučuju se dinamičko zagrijavanje, umjereni kardio trening, vježbe s vlastitom težinom ili lagano istezanje kako bi se mišići razmrdali. Kada je bol izraženija i ne popušta ni nakon zagrijavanja, bolji izbor predstavlja dan odmora ili prelazak na znatno lakše varijacije vježbi, poput prilagođenih čučnjeva i bočnog kretanja.
Izuzetno jaka upala, koja ometa osnovne dnevne radnje poput češljanja, zahtijeva prekid treninga i odmor u trajanju od jednog do tri dana, s obzirom na to da bol često dostiže vrhunac drugog dana. Povratak trenažnom procesu nakon pauze trebao bi biti postepen, uz smanjenje radnih težina, manji broj serija i znatno niži intenzitet rada.
