Viralno.
Ekonomija

Nove odluke za namjensku industriju: Velikim dioničarima naloženo objavljivanje ponuda za preuzimanje

Vlada Federacije BiH ima poznat stav da želi zadržati kontrolu nad strateškim fabrikama namjenske industrije

Nove odluke za namjensku industriju: Velikim dioničarima naloženo objavljivanje ponuda za preuzimanje

Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je tri bitne odluke koje utječu na vlasničke odnose u vodećim preduzećima domaće namjenske industrije, a to su konjički Igman, vogošćanski Pretis i bugojanski Binas. Donesenim rješenjima naloženo je pojedinim većim dioničarima da pokrenu postupak objave ponuda za preuzimanje, uz istovremeno uvođenje restrikcija na raspolaganje njihovim dioničkim udjelima.

Rješenja su usvojena 3. septembra 2026. godine i objavljena u Službenim novinama Federacije BiH, pri čemu se regulator pozvao na Zakon o preuzimanju dioničkih društava. Prema tim propisima, stjecanje više od 25 posto dionica s pravom glasa stvara obavezu da se otkup ponudi i preostalim vlasnicima. Iako ova pravila važe generalno, do sada u praksi nisu bila primjenjivana na fabrike iz sektora namjenske industrije, premda one zakonski nisu izuzete.

Sarajevskoj firmi SIKTO d.o.o., koja predstavlja ulazni kanal za američki kapital preko kompanije Regulus Global, naloženo je da pripremi ponude za preuzimanje Pretisa i Binasa. SIKTO trenutno posjeduje 41,5 posto dionica Pretisa te 25,6 posto udjela u Binasu. S druge strane, u konjičkom Igmanu obaveza je određena Muharemu i Ahmedu Ahmetliću, koji zajedno drže preko 33 posto dionica i tretiraju se kao lica u zajedničkom djelovanju. U sva tri slučaja uvedena je privremena zabrana trgovanja i ograničenje prava glasa iznad zakonskog praga dok se obaveze ne ispune.

Važno je naglasiti da samo objavljivanje ponude ne primorava ostale dioničare na prodaju, već im ostavlja mogućnost izbora. S obzirom na to da Federacija BiH posjeduje kontrolni paket od 51 posto u sva tri društva i nastoji zadržati kontrolu nad strateškim preduzećima, izvjesno je da država neće prodavati svoje udjele. Samim tim, neće doći do promjene većinskog vlasnika u fabrikama.

Ipak, ova procedura predstavlja značajnu priliku za manjinske dioničare, među kojima su investicioni fondovi, kao i pravna i fizička lica, koji sada mogu unovčiti svoje vlasništvo. Otkupna cijena ne može se formirati proizvoljno, već zakon precizira način njenog izračunavanja kroz ranije transakcije ponuđača i berzanska kretanja, pa će upravo definisana finansijska ponuda po dionici biti u fokusu javnosti.

Povezane priče