Nakon masovnih demonstracija održanih u više francuskih gradova, američki predsjednik Donald Trump oglasio se na društvenoj mreži Truth Social, ustvrdivši da Francuska gori i optuživši imigraciju za nerede. Trump je pozvao vlasti da zatvore granice i preuzmu kontrolu nad situacijom prije nego što bude prekasno. Sličnu ocjenu ranije je iznio i potpredsjednik SAD-a JD Vance, koji je naveo da su zapadni progresivci zanemarili asimilaciju i uvezli Treći svijet, izrazivši nadu da će se kriza okončati prije uništenja novih spomenika.
Nasuprot tvrdnjama iz američke administracije, demonstranti su na ulice izašli prvenstveno zbog rasta troškova života, zahtijevajući niže cijene energenata, povećanje plata i penzija te bolje funkcionisanje javnih službi. Pokret je prvobitno počeo krajem prošlog mjeseca protestima srednjoškolaca i studenata u radničkim predgrađima Pariza, koji su tražili zapošljavanje dodatnih nastavnika i obnovu školskih objekata. Vremenom je prerastao u širi val nezadovoljstva kojem su se priključili sindikati, penzioneri, poljoprivrednici i nekadašnji pripadnici pokreta „žutih prsluka“.
Podaci o broju učesnika na protestima razlikuju se u zavisnosti od izvora. Prema zvaničnim navodima ministra unutrašnjih poslova Laurenta Nuneza, na 110 okupljanja širom zemlje izašlo je oko 550.000 ljudi, od čega 110.000 u Parizu. S druge strane, sindikalni predstavnici tvrde da je na ulicama bilo čak 800.000 demonstranata. Iako su okupljanja većim dijelom bila mirna, pojedine grupe izazvale su ozbiljne nerede, zbog čega je uhapšeno oko 1.800 osoba, dok je više od 500 policajaca, žandara i vatrogasaca povrijeđeno.
Ulice Pariza i drugih gradova osvanule su uz prizore znatnih razaranja, sa zapaljenim vozilima, izgorjelim biciklima i razbijenim izlozima. Prema podacima trgovačkih udruženja, oštećeno je oko 1.500 prodajnih objekata, uključujući i luksuzne radnje poput onih brendova Gucci, Ralph Lauren i Versace, na kojima su ispisane poruke usmjerene protiv bogatih slojeva društva. Interventne jedinice policije koristile su suzavac i vodene topove u pokušaju suzbijanja nasilja i sprečavanja pljački.
Značajna šteta zabilježena je i u unutrašnjosti zemlje. U Limogesu su maskirane osobe zapalile historijsku gradsku vijećnicu iz 1883. godine, pri čemu se dio zgrade urušio, dok su u Marseilleu demonstranti metalnom ogradom razvalili vrata gradske uprave. U Lilleu je zapaljen restoran brze hrane i opljačkana prodavnica elektroničke opreme, a u Lyonu je požar zahvatio turistički ured. U Saint-Etienneu je zabilježen i teži incident u kojem je sedamnaestogodišnjak ostao bez šake, a ministar Nunez je naveo da je povredu mogla izazvati granata žandarmerije.
Zvaničnici francuske vlade odgovornost za eskalaciju nasilja pripisuju radikalnim ljevičarskim grupama i izgrednicima koji su proteste iskoristili za pljačku, bez povezivanja događaja s imigracijom. Premijer Sebastien Lecornu pozvao je stranku Nepokorena Francuska da zauzme jasan stav, na šta je njen lider Jean-Luc Melenchon odgovorio da njihove pristalice nemaju veze s izgredima. Predsjednik Emmanuel Macron poručio je da će svi odgovorni za pljačke i napade na javne institucije biti krivično gonjeni i kažnjeni, u trenutku kada se zemlja nalazi na šest mjeseci do predsjedničkih izbora.
