Viralno.
Finansije

Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini: Očekuje se stabilan rast cijena uz visoku potražnju

Cijene stanova u Bosni i Hercegovini nastavit će rasti i u narednom periodu, ali bez naglih tržišnih poremećaja i uz očekivani godišnji rast od tri do sedam posto, ...

Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini: Očekuje se stabilan rast cijena uz visoku potražnju

Cijene stambenog prostora u Bosni i Hercegovini nastavit će bilježiti uzlazni trend u narednom periodu, pri čemu stručnjaci prognoziraju stabilan godišnji rast između tri i sedam procenata, bez naznaka naglih tržišnih skokova ili pojeftinjenja. U velikim gradovima cijene su u proteklih pet do šest godina znatno porasle, a procjene stručnjaka kreću se od 70 posto pa do gotovo udvostručenih iznosa u odnosu na raniji period. Za razliku od većih urbanih centara gdje se bilježi kontinuirana aktivnost, manja mjesta suočavaju se sa slabijom potražnjom i nedostatkom interesa investitora usljed depopulacije.

Na području Kantona Sarajevo cijene stanova trenutno se kreću u rasponu od 3.000 do 12.000 konvertibilnih maraka po kvadratnom metru, zavisno od lokacije, kvaliteta gradnje i pratećih sadržaja, što znači da veći stanovi na elitnim lokacijama dosežu i do 600.000 KM. U Banjoj Luci kvadrat novogradnje iznosi od 3.500 KM na periferiji do preko 7.000 KM u centralnoj gradskoj zoni. Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječna cijena prodatih novih stanova u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 3.701 KM po kvadratu, što predstavlja skok od preko 20 procenata u odnosu na prethodnu godinu, dok je obim prodaje novih stanova istovremeno porastao za čak 59,4 posto.

Stručnjaci iz sektora posredovanja nekretninama, među kojima su certificirani agent Haris Kadić i predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina Republike Srpske Dragan Milanović, ukazuju da je trenutna situacija rezultat međunarodnih kretanja i domaćih tržišnih okolnosti. Pored rasta potražnje i uticaja globalne inflacije, na poskupljenje novogradnje presudno utiču skuplji građevinski materijali, više cijene zemljišta te izražen deficit domaće radne snage. Zbog manjka radnika građevinske kompanije sve češće angažuju radnu snagu iz Nepala, Bangladeša, Turske i Indije, dok rast ulaznih troškova u novogradnji lančano povlači i poskupljenje starijih stanova, iako cijene kuća i poslovnih prostora ne bilježe isti intenzitet rasta.

Kada je riječ o kupcima, struktura je podijeljena između onih koji rješavaju stambeno pitanje i investitora koji nekretnine kupuju radi plasiranja na rentijersko tržište ili preprodaje, uključujući i dijasporu koja nekretnine vidi kao siguran vid štednje. Zbog nesrazmjera između prosječnih plata i cijena kvadrata, kupcima sa standardnim primanjima preporučuje se fokusiranje na manje stambene jedinice i rubna gradska naselja, s obzirom na to da su centralne lokacije postale finansijski nedostižne za veći dio domaće populacije.

Globalna poređenja pokazuju da bh. tržište prati regionalne i svjetske trendove, iako su cijene u većim metropolama znatno više, pa tako kvadrat u Beogradu i Zagrebu dostiže između 3.100 i preko 4.000 eura, dok u vodećim evropskim i svjetskim središtima prelazi i više desetina hiljada eura. Iako se u periodu od naredne dvije do četiri godine očekuje realizacija novih stambenih projekata koji bi mogli djelimično uravnotežiti ponudu i potražnju, procjene ukazuju da će se organski rast cijena nastaviti bez izgleda za njihovo smanjenje.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče