Viralno.

Značajan rast broja stranih studenata na univerzitetima u BiH uz ekspanziju polaznika iz Indije

Da obrazovanje postaje sve zastupljeniji razlog dolaska stranih državljana u BiH, potvrđuju i podaci Ministarstva sigurnosti BiH

Značajan rast broja stranih studenata na univerzitetima u BiH uz ekspanziju polaznika iz Indije

Na visokoškolskim institucijama širom Bosne i Hercegovine zabilježen je rast broja inostranih studenata za gotovo 16 procenata tokom jedne akademske godine. Prema evidenciji Agencije za statistiku BiH, u akademskoj 2024/2025. godini upisano je 6.875 stranaca, što predstavlja skok za 934 polaznika u poređenju sa 5.941 studentom iz prethodne godine. Premda većina i dalje stiže iz regije — predvođena državljanima Hrvatske kojih je 1.966, Srbije sa 1.905, Turske sa 1.001 te Crne Gore sa 896 — na peto mjesto se plasirala Indija sa 464 studenta. Ove države generišu preko 90 posto ukupnog inostranog akademskog kadra, pri čemu susjedne zemlje nose skoro 72 posto godišnjeg rasta.

Promjene u strukturi dolazaka potvrđuje i evidentan skok polaznika sa azijskog kontinenta, čiji je broj sa 1.413 porastao na 1.618, prvenstveno zahvaljujući porastu studenata iz Indije za skoro 44 posto, dok je interes iz Bangladeša ostao minimalan sa padom sa 19 na 18. Prema Migracijskom profilu Ministarstva sigurnosti BiH, od 2021. do 2025. godine izdato je 13.331 odobrenje za privremeni boravak na bazi obrazovanja, što obuhvata petinu svih takvih dozvola, uz godišnji skok sa 1.787 na 3.497. Podaci Službe za poslove sa strancima pokazuju da je početkom oktobra 2026. godine aktivno 2.715 boravišnih dozvola za visoko obrazovanje, od čega turski državljani drže 1.120, indijski 562, srbijanski 258, a crnogorski 172. Dinamika priliva iz Indije posebno je ilustrativna jer je sa tek 20 dozvola u 2022. godini taj broj eskalirao na 389 u 2023, 458 u 2024. te 633 u 2025. godini.

Na Univerzitetu u Sarajevu u akademskoj 2025/2026. godini registrovano je 855 stranih državljana iz 44 države, što je uvećanje od 6,88 posto u odnosu na 800 studenata iz 34 zemlje godinu ranije. Najveći dio čine državljani Srbije (295), Crne Gore (263) i Hrvatske (120), dok polaznika iz Indije, Pakistana i Nepala nema, uz zabilježena tek tri studenta iz Bangladeša. Strani polaznici se na sarajevskom univerzitetu uglavnom opredjeljuju za Medicinski, Stomatološki, Ekonomski i Elektrotehnički fakultet te Centar za interdisciplinarne studije Prof. dr. Zdravko Grebo. Privlačenje međunarodnih kandidata odvija se kroz deset studijskih ciklusa na engleskom jeziku, uključujući programe poput integrisanog studija medicine i dentalne medicine, Data Science, ekonomske smjerove te master programe ERMA i javne uprave.

Uspjeh studija na engleskom jeziku demonstrira Medicinski fakultet u Foči Univerziteta u Istočnom Sarajevu, koji pohađa 772 strana studenta iz 38 država, među kojima je čak 446 iz Indije. Iz ove institucije navode da godišnje upisuju oko 40 brucoša iz Indije i nekoliko iz Bangladeša, a program su pokrenuli nakon analize tržišta i registracije pri Medicinskom vijeću Indije uz angažman posredničkih agencija. Kandidati biraju Foču zbog konkurentnih školarina, nižih životnih troškova u poređenju sa Evropskom unijom i pristupačnih viznih procedura, a od dosadašnjih 56 diplomaca većina se vratila u matične države. Sličan profil gradi Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru sa 107 stranih polaznika od ukupno 122 na medicini na engleskom jeziku, gdje prednjače državljani Njemačke uz kandidate iz Velike Britanije, Švicarske i drugih zemalja, a gdje se popunjavanje kvote od 30 studenata stabilizovalo zahvaljujući promociji i kliničkoj praksi u SKB Mostar.

Iako interes raste, pitanje ostanka stranih diplomaca u zemlji ostaje otvoreno s obzirom na to da Zakon o strancima nalaže napuštanje BiH nakon završetka školovanja, osim u slučaju pokretanja procedure za boravak na osnovu zaposlenja uz poslodavčev zahtjev za radnu dozvolu. Za sada ne postoje precizne statistike o tome koliko akademskih građana zasnuje radni odnos i ostane u BiH, jer Služba za poslove sa strancima i univerziteti ne vode jedinstvenu evidenciju o promjenama boravišnog statusa nakon diplomiranja. Istovremeno, nadležni organi naglašavaju strogu kontrolu statusa, pri čemu su fakulteti obavezni u roku od 30 dana prijaviti upisane strance, dok inspekcije provjeravaju stvarno pohađanje nastave i polaganje ispita radi sprečavanja zloupotrebe boravišnih dozvola.