Viralno.
BiH

U BiH tokom 2026. godine obavljeno tek 16 transplantacija, dok evropske zemlje bilježe desetine hiljada zahvata

U Bosni i Hercegovini je tokom 2026. godine urađeno svega 16 transplantacija, dok je u državama članicama Vijeća Evrope tokom prošle godine obavljeno gotovo 45.000 ovih zahvata, što ukazuje na veliki jaz između BiH i evropskih zemalja u oblasti darivanja organa i transplantacijske medicine.

U BiH tokom 2026. godine obavljeno tek 16 transplantacija, dok evropske zemlje bilježe desetine hiljada zahvata

Tokom 2026. godine u Bosni i Hercegovini realizovano je svega 16 transplantacijskih zahvata, dok je u članicama Vijeća Evrope tokom prethodne godine zabilježeno skoro 45.000 ovakvih operacija. Ovi podaci jasno ilustruju dubok jaz u oblasti transplantacijske medicine između BiH i ostatka kontinenta. Povodom Evropskog dana darivanja organa, tkiva i ćelija, koji se od 8. do 10. oktobra obilježava pod motom „Dijeljenje života“, Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH upozorilo je da se država i dalje nalazi na evropskom dnu po kontinuitetu i dostupnosti ovih zahvata.

Situacija je posebno alarmantna kada je riječ o presađivanju jetre, budući da se ove operacije u zemlji ne izvode duže od dvije godine, što oboljele stavlja u izuzetno nepovoljan položaj. Pored toga, transplantacije bubrega provode se tek povremeno, bez potrebnog kontinuiteta koji bi pacijentima omogućio adekvatnu šansu za oporavak. Prema evidenciji nadležnog udruženja, oko 230 građana BiH trenutno se nalazi na listama čekanja, a svake godine u državi premine oko 400 pacijenata koji su na programu hemodijalize.

Uprkos provođenju kampanje „Da za donorstvo – Da za život“, koju Udruženje realizuje u partnerstvu s Donorskom mrežom u BiH i uz podršku Federalnog ministarstva zdravstva, očekivani napredak još nije dostigao nivo neophodan za potrebe bolesnika. Uporedo s tim, Ministarstvo civilnih poslova BiH već dvije godine vodi aktivnosti na pristupanju Eurotransplantu kako bi se omogućila međunarodna razmjena organa. S druge strane, izvještaji Evropskog direktorata za kvalitet lijekova i zdravstvene zaštite (EDQM) navode da je krajem 2025. godine u zemljama Vijeća Evrope na listama čekanja bila 96.401 osoba, pri čemu 6.626 pacijenata nije dočekalo operaciju.

Predstavnici udruženja naglašavaju da je vjerovatnoća da će nekoj osobi zatrebati organ tokom života dvadeset puta veća od vjerovatnoće da postane donor. Iz tog razloga ističu važnost otvorenog porodičnog dijaloga o stavovima po pitanju donorstva, kao i simbolički značaj posjedovanja donorske kartice u širenju svijesti o spašavanju života.

Ovogodišnje centralno obilježavanje Evropskog dana darivanja organa priređeno je u kiparskom gradu Pafosu, u organizaciji tamošnjeg Ministarstva zdravstva, Kiparskog vijeća za transplantaciju, Fondacije Karaiskakio i EDQM-a. Direktorica EDQM-a Petra Doerr poručila je da je darivanje čin solidarnosti koji spaja ljude i institucije radi očuvanja zdravlja, napomenuvši da je oko trećine od 45.000 zahvata u 2025. godini realizovano zahvaljujući živim donorima. U znak podrške kampanji, historijska zdanja u Pafosu i Palais de l'Europe u Strasbourgu obasjana su zelenim svjetlom, dok stručnjaci upozoravaju da rješavanje deficita organa zahtijeva i medicinsku spremnost i širu društvenu odgovornost.

Povezane priče