U depandansu Muzeja Sarajeva na Baščaršiji, Brusa bezistanu, svečano je otvorena izložba pod nazivom "Alija Bejtić: Haznadar sarajevske baštine". Cilj ove postavke jeste da publici približi životni put i stvaralaštvo istaknutog naučnika čiji je rad ostavio neprocjenjiv trag u očuvanju historije, kulture, arhitekture i urbanističkog razvoja glavnog grada Bosne i Hercegovine, s posebnim naglaskom na Baščaršiju. Postavku čine panoi sa reprodukcijama fotografija čiji je autor u najvećoj mjeri upravo sam Bejtić.
Autor izložbe Moamer Šehović ukazao je na stotine bibliografskih jedinica koje svjedoče o širini Bejtićevih istraživanja, dok je direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk - Sorguč skrenula pažnju na ogroman broj rukopisa, studija, članaka i 11 objavljenih knjiga koje i danas služe kao nezaobilazna literatura. Šehović je dodao da je Bejtić, uprkos tome što je preminuo u 61. godini, ostavio izuzetno bogat opus duboko utkan u sarajevsko nasljeđe, naglasivši kako naziv postavke simbolizuje njegovu ulogu istinskog rizničara gradske prošlosti.
O značaju zaostavštine govorila je i direktorica Historijskog arhiva Sarajeva Ismeta Džigal - Berkovac, podsjetivši na vrijednu građu koju ova institucija čuva zahvaljujući Bejtićevom angažmanu. Naučni savjetnik u Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu Aladin Husić podvukao je da je Bejtić bio ličnost izuzetnog intelekta u čijem su se obrazovanju spojile orijentalistika, arhitektura i književnost. Izložba je besplatna za sve posjetioce i ostaje otvorena do 15. novembra, s namjerom da podstakne mlađe generacije na daljnje proučavanje i zaštitu baštine.
