U Zagrebu je održana Nacionalna Reitox akademija u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Agencije Evropske unije za droge (EUDA). Događaj je okupio domaće i evropske stručnjake s ciljem razmjene profesionalnih iskustava i predstavljanja savremenih metoda u tretmanu poremećaja izazvanih upotrebom stimulansa. Tom prilikom psihijatar iz Klinike za psihijatriju Vrapče Ivan Ćelić naglasio je da se terapijski pristup kod ovisnosti o kokainu i drugim stimulansima suštinski razlikuje od tretmana ovisnosti o opioidima, napomenuvši kako ne postoji odgovarajuća farmakološka terapija te se oporavak primarno oslanja na psihosocijalnu podršku, rehabilitaciju i uključivanje porodice.
Direktor HZJZ-a Krunoslav Capak skrenuo je pažnju na činjenicu da je kokain u periodu od 2011. do 2023. godine zabilježio najveći relativni skok u konzumaciji među svim ispitivanim ilegalnim supstancama. Prema njegovim riječima, broj pacijenata koji su zatražili liječenje zbog kokaina porastao je sa 165 u 2020. na 309 u 2024. godini, pri čemu se ova droga rijetko konzumira samostalno, već uglavnom uz alkohol i druge opijate. Istraživanje HZJZ-a iz 2023. pokazuje da je u protekloj godini kokain konzumiralo 4,2 posto građana starosti između 15 i 34 godine, dok je taj udio među populacijom od 15 do 64 godine iznosio 2,6 posto.
Ćelić je takođe upozorio da zvanične statistike o liječenim pacijentima ne prikazuju realnu sliku raširenosti stimulansa te procijenio da bi stvarne posljedice mogle postati vidljive tek za sedam do osam godina. Među sintetskim stimulansima u Hrvatskoj posebno se ističu amfetamin (speed) i MDMA (ekstazi), supstance koje su znatno jeftinije od kokaina i lako dostupne mlađoj populaciji.