Održana večer sjećanja na književnicu Biseru Alikadić u Sarajevu
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine večeras je održana večer sjećanja na život i stvaralaštvo Bisere Alikadić, jedne od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnica, koja je preminula 6. oktobra 2026. godine u 87. godini života.
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine upriličen je komemorativni program posvećen književnici Biseri Alikadić, čiji je rad ostavio trajan pečat na domaću literarnu scenu. Prisutni su joj odali počast kroz interpretaciju njenih proznih i poetskih radova, kao i kroz dijeljenje uspomena, anegdota i manje poznatih momenata iz njenog života.
Manifestaciju je organizovao PEN Centar u Bosni i Hercegovini u saradnji s muzejom domaćinom. Odlomke iz književničinog opusa čitale su direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović, profesorica komparativne književnosti Andrea Lešić-Thomas te nekadašnja radijska urednica i novinarka Snježana Galić. Događaju je prisustvovala i sestra preminule autorice, Majda Alikadić.
Tokom večeri, Snježana Galić predstavila je zbirku poezije „Žeravice“, izdanje nastalo nakon što je autorica 2020. godine odlikovana najvišim priznanjem Društva pisaca u BiH, nagradom „Bosanski stećak“. Galić je izrazila želju da ovo djelo uskoro doživi zvaničnu promociju pred širom publikom, prisjetivši se Biserine ljubavi prema književnosti i čitanju, kao i njene želje da i na drugom svijetu ostane okružena knjigama.
Književnica Lejla Kalamujić osvrnula se na okolnosti nastanka romana „Larva“ iz 1974. godine, koji je svojevremeno uzburkao javnost tematiziranjem ženske intimnosti i seksualnosti. Prema njenim navodima, autorica je početnu verziju romana od oko 200 stranica napisala rukom za manje od sedam dana boraveći na Grbavici, ali je rukopis do štampanja doživio znatne izmjene tokom dvogodišnjeg ili trogodišnjeg perioda čekanja na objavu kod mostarske Prve književne komune uz pozitivnu recenziju Alije Isakovića.
Kalamujić je otkrila i da je Alikadić samoinicijativno cenzurisala pojedine dijelove teksta, uplašena mogućim političkim posljedicama kakve je tada trpio Marko Vešović. Iz romana je uklonjena priča o zatočeniku s Golog otoka, pri čemu je autorica u afektu pocijepala stranice uz opasku da radije prihvata etiketu slobodoumne žene nego političkog disidenta, čime je oblikovana konačna verzija romana poznata savremenim čitaocima.
