U glavnom gradu Hrvatske svečano je obilježena deseta godišnjica upisa stećaka na prestižnu UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine. Događaj su zajednički priredili HKD 'Napredak' i Ambasada Bosne i Hercegovine u Zagrebu, a prisutnima su se u uvodnom dijelu obratili ambasadorica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal, kao i Goran Štrbac, član Uprave Napretkovog kulturnog centra.
U stručnoj raspravi posvećenoj ovom značajnom jubileju učestvovali su brojni stručnjaci: arheolog i konzervator Ivan Alduk, predsjednik HKD 'Napredak' Nikola Čiča, historičar Nedim Rabić s Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, Marinka Šimić sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu, arheolog Ante Vujnović te Josip Zanki s zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti. Tokom panela razgovaralo se o historijskoj vrijednosti natpisa na spomenicima koji donose rijetka svjedočanstva o običnim ljudima, za razliku od službenih spisa tog doba koji su prvenstveno bilježili vladare, imućne slojeve i političke aktere.
Historičar Nedim Rabić istakao je da se pojava masivnijih i raskošnije dekorisanih stećaka podudara s ekonomskim napretkom Bosne tokom 14. vijeka, pod vladavinom Stjepana II i Tvrtka I Kotromanića. Budući da su vađenje, transport i obrada teškog kamena iziskivali velika sredstva, izgled ovih nadgrobnih spomenika svjedoči o jačanju tadašnje materijalne moći društva, pri čemu se u njihovim ukrasima prepoznaju elementi romanike i gotike. Rabić je naglasio i savremeni značaj motiva sa stećaka koji krase poštanske marke i novčanice, dodavši: "Malo je srednjovjekovnih spomenika na južnoslavenskom prostoru koji i danas privlače toliku pažnju kao stećci. Proučavamo ih više od 150 godina, a nauka je još daleko od toga da o njima kaže posljednju riječ. Njihovim se natpisima i danas vraćaju književnici, naročito pjesnici, dok likovni umjetnici u reljefima pronalaze nadahnuće za nova djela".
