Najnovija analiza Evropske komisije, temeljena na rezultatima PISA testiranja, ukazuje na ozbiljno zaostajanje petnaestogodišnjaka u Evropskoj uniji u odnosu na druge razvijene zemlje. Podaci pokazuju da 33,9 posto učenika ne dostiže osnovni nivo znanja iz matematike, 31,3 posto bilježi nedovoljne rezultate u čitanju, dok je u prirodnim naukama taj udio 25,9 posto. Pored toga što gotovo trećina učenika ima poteškoća s bazičnim konceptima, primjetan je i kontinuirani pad onih s vrhunskim postignućima, kojih je u 2025. godini bilo svega 4,8 posto u čitanju, 6,4 posto u prirodnim naukama i 6,8 posto u matematici.
Ovakvi ishodi daleko su ispod zacrtanih planova Evropske unije za 2030. godinu, kojima se cilja da najmanje 12 posto đaka ostvari izvanredne rezultate, a da se udio onih s nedovoljnim znanjem smanji ispod 15 procenata. U segmentu najboljih rezultata u matematici taj prag su uspjele dostići isključivo Estonija i Poljska, dok u čitanju i prirodnim naukama nijedna država članica nije ostvarila zadani cilj. Istraživanje istovremeno naglašava i dubok socioekonomski jaz, pri čemu učenici iz nepovoljnijih sredina imaju čak četiri puta veću vjerovatnoću za neuspjeh, dok oni iz povlaštenijih porodica imaju osam puta veću šansu za ostvarivanje vrhunskih rezultata.
Negativan trend evidentiran je i u Hrvatskoj, gdje su učenici u prirodnim naukama osvojili 476 bodova, što je ispod prosjeka OECD-a koji iznosi 482 boda, te je zemlju pozicioniralo na 33. mjesto od 91 ispitane države. Otprilike četvrtina đaka nije savladala osnovni nivo, što predstavlja rast od tri procentna poena u poređenju s testiranjem iz 2022. godine, dok je najviši nivo dosegnulo tek pet posto njih. Zapaženo je da su učenice ostvarile za 20 bodova bolji rezultat u odnosu na muške vršnjake, a najkvalitetnije znanje demonstrirali su zagrebački đaci i gimnazijalci.
