Tokom 4. Susreta hrvatske nacionalne manjine održan je panel posvećen institucionalnom i političkom okviru hrvatske zajednice u Srbiji, gdje je zaključeno da je članstvo Srbije u Evropskoj uniji u direktnom interesu tamošnjih Hrvata. Direktorica Instituta za istraživanje migracija Marina Perić Kaselj navela je da bi takav proces primorao vlasti u Srbiji da ispune preuzete obaveze u pogledu manjinskih prava. Sličan stav iznio je i Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, naglasivši potrebu usvajanja niza mjera u toj oblasti prije samog pristupanja Uniji.
Govoreći o materijalnom položaju, Darko Sarić Lukendić iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji upozorio je na izostanak volje vlasti u Srbiji da se rad manjinskih organizacija adekvatno finansira iz republičkog, pokrajinskog ili drugih javnih budžeta. Ipak, istakao je da je prethodnih godina postignut znatan napredak zahvaljujući inicijativama i podršci Vlade Republike Hrvatske. Predsjednica Odbora Hrvatskog sabora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić ukazala je na nepostojanje reciprociteta u izdvajanjima, naglasivši da hrvatska manjina u Srbiji dobija zanemariva sredstva u poređenju sa onim što srpska zajednica prima u Hrvatskoj.
O unutrašnjoj dinamici zajednice govorio je zamjenik šefa hrvatske diplomatske misije u Srbiji Ivan Zeko-Pivač, koji smatra da Hrvati u Srbiji moraju samostalno definisati strategiju opstanka i urediti odnose unutar svoje ključne političke partije, bez direktnog miješanja Zagreba. Pored političkih tema, razmatrana su i kulturna pitanja, pri čemu je Josip Bako iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata ukazao na potrebu za dodatnim jačanjem kapaciteta ove institucije, dok je Anita Đipanov Marjanović predstavila rad KUD-a Hrvata Bodrog.
