Viralno.
Regija

Tenzije u odnosima Turske i Azerbejdžana: Pitanje zabrane hidžaba i diplomatska neslaganja uzdrmali strateško partnerstvo

Odnosi Turske i Azerbejdžana dodatno su zategnuti nakon što je Baku od Ankare zatražio smjenu savjetnika turskog predsjednika Oktaya Sarala zbog njegove izjave o zabrani hidžaba u azerbejdžanskim školama, objavio je Middle East Eye (MEE), pozivajući se na tri zvaničnika i izvor upoznat sa slučajem.

Tenzije u odnosima Turske i Azerbejdžana: Pitanje zabrane hidžaba i diplomatska neslaganja uzdrmali strateško partnerstvo

Odluka vlasti u Bakuu o zabrani nošenja hidžaba izazvala je oštre reakcije u Turskoj, gdje je Saral putem društvenih mreža apelovao da se ta mjera povuče, a slične kritike uputila je i Leyla Sahin Usta, potpredsjednica vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP). S ciljem smirivanja napetosti, turski zvaničnici, uključujući nekadašnjeg premijera Binalija Yildirima, naglasili su da su izneseni stavovi isključivo lične prirode, a ne zvanična pozicija predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Istovremeno, azerbejdžanska strana zatražila je pravno procesuiranje korisnika društvenih mreža koji su vrijeđali predsjednika Ilhama Alijeva i dostavila spisak spornih profila, nakon čega je Ankara dio njih blokirala bez daljih mjera.

Mediji bliski vlastima u Bakuu pokrenuli su talas optužbi protiv turskog ministra vanjskih poslova Hakana Fidana, navodeći da nastoji podstaći unutrašnje nemire protiv Alijevljeve administracije. Pojedini lokalni mediji povezali su Fidanovu nedavnu posjetu i obilazak jedne turske obrazovne fondacije s tvrdnjama o pokušajima destabilizacije zemlje, no sporni dijelovi članaka su povučeni poslije oštrog demantija turske ambasade. U medijskim izvještajima AKP se također tereti za širenje islamističke ideologije i skretanje pažnje sa skandala teškog 17 milijardi dolara, dok se vanjskoj politici Turske pripisuju neoosmanske težnje.

Upućeni izvori navode kako su medijski napadi na tursko rukovodstvo pokrenuti s najviših instanci s ciljem da se jasno demonstrira otpor prema turskom utjecaju i političkom islamu. Neimenovani azerbejdžanski zvaničnik istakao je da je ova kriza poslužila kako bi se u Ankari shvatilo da Azerbejdžan nije ničija interesna sfera, uz poruku: „Bila nam je potrebna ova kriza, inače su neki u Turskoj mislili da je Azerbejdžan dio turske sfere utjecaja. Sada moraju shvatiti da smo jedna nacija, ali dvije države“.

Dodatno nezadovoljstvo u Bakuu prouzrokovao je izostanak Recepa Tayyipa Erdogana sa sedmog samita Konferencije o interakciji i mjerama izgradnje povjerenja u Aziji (CICA), što je opravdano izbjegavanjem susreta s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom. Iako je događaju prisustvovao šef turske diplomatije Hakan Fidan, azerbejdžansku stranu dodatno je razljutila njegova odluka da predvodi bojkot tokom Herzogovog obraćanja. Zbog nastalih nesuglasica još uvijek nije zvanično potvrđeno hoće li Alijev prisustvovati predstojećem samitu Organizacije turkijskih država u Turskoj.

Početak nesporazuma veže se za Alijevljeve prikrivene kritike upućene Ankari nakon Erdoganovog govora u Ujedinjenim nacijama o obrazovanju muslimanskih djevojčica, premda turska strana tvrdi da su se te opaske odnosile na zapadnoevropske države. Uprkos trenutnim razmjerama spora, turski zvaničnici poručuju da neće javno polemisati s medijskim optužbama, uvjereni da je savezništvo utemeljeno na Šušanskoj deklaraciji iz 2021. godine dovoljno snažno da prebrodi poteškoće, posebno u svjetlu nedavno ugovorenih poslova vrijednih 500 miliona dolara za modernizaciju azerbejdžanskih oružanih snaga.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče