Evropska unija potvrdila je da nastavlja s primjenom i jačanjem sankcija protiv Rusije, uprkos novom sporazumu o isporuci dizela koji su postigli predsjednici Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump i Rusije Vladimir Putin. Dogovor, koji je Trump predstavio na društvenim mrežama, predviđa hitan plasman 300.000 tona ruskog dizela na američko i svjetsko tržište, uz dodatnih 500.000 tona u novembru te još milion tona u kasnijoj fazi. Kako bi se omogućila realizacija ovog aranžmana, Washington je odobrio široko izuzeće od sankcija za ruski dizel koje će važiti do aprila 2027. godine, što je izazvalo oštru zabrinutost u Kijevu i među evropskim saveznicima.
Ministri vanjskih poslova članica Unije ocijenili su na sastanku u Luksemburgu da ovaj potez podriva transatlantsko jedinstvo u trenutku intenziviranih ruskih napada na Ukrajinu. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas poručila je da je pojačavanje pritiska na Moskvu jedini način da se rat privede kraju, pozvavši Washington da primijeni zakonsko rješenje koje je predložio pokojni senator Lindsey Graham, a koje predviđa stroge carine i sankcije Rusiji. Paralelno s tim, EU je usvojila do sada najobimnije proširenje sankcijske liste, dodavši više od 1.600 pojedinaca i pravnih subjekata povezanih s podrškom ruskim ratnim naporima, od kojih je više od polovine uključeno u proizvodnju balističkih projektila.
Reakcije evropskih diplomata bile su mahom kritične, uz pozive na očuvanje komunikacijskih kanala sa SAD-om. Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee istakla je da EU neće mijenjati svoju dugoročnu strategiju, dok je švedska ministrica Maria Malmer Stenergard izrazila žaljenje zbog sporazuma i zatražila da se zamrznuta ruska imovina stavi u funkciju vojne i finansijske pomoći Ukrajini. Šef litvanske diplomatije Kęstutis Budrys naglasio je da dogovor ne doprinosi stabilizaciji tržišta niti savezničkom zajedništvu, podvukavši važnost pomoći Ukrajini pred nadolazeću zimu.
