Novi zdravstveni standardi u USK donose strožije kontrole bolovanja i racionalizaciju kadrova
Primjena novih standarda i normativa u zdravstvenoj zaštiti, koji bi trebali početi važiti 1. januara 2027. godine, zahtijevat će detaljnije planiranje kadrova u zdravstvenim ustanovama, dok će se posebna pažnja posvetiti zapošljavanju nemedicinskog osoblja, kontroli dugotrajnih bolovanja i racionalizaciji potrošnje lijekova - pojasnio je sekretar Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona Samir Sedić, nakon sjednice Vlade USK-a.
Primjena novih standarda i normativa u zdravstvenom sistemu, čiji je početak predviđen za 1. januar 2027. godine, pokrenut će niz reformi usmjerenih na bolje planiranje kadrova, pojačan nadzor nad dugotrajnim bolovanjima i racionalizaciju troškova lijekova. Nakon sjednice Vlade Unsko-sanskog kantona, sekretar resornog kantonalnog ministarstva Samir Sedić pojasnio je da će zdravstvene ustanove ubuduće morati detaljno obrazlagati otvaranje svakog radnog mjesta, uz jasno definiranje radnih obaveza i očekivanih rezultata.
Poseban fokus bit će stavljen na strukturu zaposlenih, s obzirom na to da analize ukazuju na trend prekomjernog rasta nemedicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama širom Federacije Bosne i Hercegovine. Nadležni naglašavaju da okosnicu sistema moraju činiti ljekari i medicinski tehničari, zbog čega će se preispitati opravdanost postojećih i novih nemedicinskih pozicija.
Reforma obuhvata i usklađivanje propisa sa standardima Evropske unije u oblasti sestrinstva. U planu je redefinisanje stručnih kvalifikacija za korištenje profesionalnog naziva medicinske sestre, pri čemu će se obezbijediti prelazna rješenja za kadar pred penzijom, dok će ostalima biti omogućeno dodatno stručno usavršavanje i dokvalifikacija.
Značajan segment najavljenih mjera odnosi se na preispitivanje opravdanosti dugotrajnih bolovanja koja stvaraju visoke troškove Zavodu zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona. Zabilježeni su brojni slučajevi gdje osiguranici tokom jedne godine promijene više različitih dijagnoza kako bi produžili odsustvo s posla, pa se razmatra uvođenje strožijih inspekcija i stručnih smjernica po uzoru na prakse iz drugih kantona.
Pored kontrole bolovanja, predmet detaljnih provjera bit će i propisivanje te potrošnja lijekova s esencijalne liste. Nadležne kantonalne institucije i Zavod zdravstvenog osiguranja već koordiniraju aktivnosti kako bi se utvrdili konačni koraci za efikasnije upravljanje resursima i osigurala optimalna organizacija zdravstvene zaštite.
