Iako medicinski stručnjaci naglašavaju da je gojaznost ozbiljna hronična bolest povezana s brojnim zdravstvenim rizicima, ona se u javnosti još uvijek pretežno doživljava kao pitanje lične discipline ili načina života. Prema podacima ankete provedene putem društvenih mreža na uzorku od 328 osoba, tek 14,3 posto ispitanika vidi debljinu isključivo kao hronično oboljenje. Istovremeno, oko 65 posto njih smatra da je riječ o spoju životnih navika i zdravstvenog stanja, dok čak 94,2 posto anketiranih podržava potpuno ili djelimično subvencioniranje medikamenata namijenjenih liječenju ovog problema.
Medicinski profesionalci napominju kako se debljina ne smije svesti na estetski dojam, jer prekomjerna tjelesna masa značajno povećava opasnost od razvoja dijabetesa, kardiovaskularnih oboljenja, povišenog pritiska i poremećaja masnoća u krvi. Dodatnu opasnost predstavlja postepeni razvoj ovih stanja, zbog čega oboljeli često ne uočavaju simptome na vrijeme. Također, višak kilograma nastao u djetinjstvu nerijetko prelazi i u odraslu dob, što naglašava važnost rane dijagnostike i pravovremene intervencije.
Zabluda je da su isključivi krivci za povećanu težinu neadekvatna ishrana i izostanak fizičke aktivnosti, s obzirom na to da na tjelesnu masu utječu i genetika, metabolizam, san, nivo stresa, prateće bolesti, dostupnost zdrave hrane te terapije koje pacijent prima. Zbog toga se savjeti ne mogu generalizirati, već terapijski pristup mora biti prilagođen pojedincu, uzimajući u obzir njegovo psihološko stanje, mogućnosti i cjelokupni zdravstveni profil. Poruka da je dovoljno samo manje jesti i više se kretati često je neadekvatna i nedostatna.