Viralno.
Vijesti

Predstojeći izbori za Kongres SAD-a odrediće odnos snaga u Washingtonu za ostatak Trumpovog mandata

Amerikanci u utorak, 3. novembra, izlaze na kongresne izbore koji će odrediti odnos snaga u Washingtonu tokom posljednje dvije godine mandata predsjednika Donalda Trumpa.

Predstojeći izbori za Kongres SAD-a odrediće odnos snaga u Washingtonu za ostatak Trumpovog mandata

Građani Sjedinjenih Američkih Država u utorak, 3. novembra, biraju novi sastav zakonodavne vlasti, što će definisati političke prilike tokom posljednje dvije godine predsjedničkog mandata Donalda Trumpa. Pravo glasa ima preko 200 miliona stanovnika, a glasanje se odvija nakon dvogodišnjeg perioda obilježenog inflacijom, međunarodnim sukobima i korupcijskim aferama. Bira se kompletan sastav Predstavničkog doma sa 435 mjesta na dvogodišnji mandat, trećina Senata, tačnije 35 od 100 senatora sa šestogodišnjim mandatom, kao i guverneri u 36 saveznih država, lokalna zakonodavna tijela te niz referendumskih inicijativa.

Izbori na polovini mandata tradicionalno predstavljaju ispit povjerenja vladajućoj administraciji, pri čemu predsjednikova stranka uglavnom trpi gubitke. Prema anketnim prosjecima s kraja oktobra, demokrati uživaju prednost od 51,5 posto u odnosu na 43,1 posto podrške republikancima. Odaziv na ovakvim izborima obično je manji u poređenju sa predsjedničkim, pa je tako 2022. glasalo oko 122 miliona registrovanih birača, dok je prije dvije godine glasalo oko 155 miliona ljudi. Veliki interes potvrđuje i prijevremeno glasanje, s obzirom na to da se broj ranije predatih listića približava cifri od 50 miliona, među kojima je glasao i sam Trump koji birače poziva na maksimalnu mobilizaciju iako se lično ne takmiči.

Republikanci trenutno drže većinu u Predstavničkom domu sa više od 218 mjesta, dok demokrati raspolažu sa 214 mandata, pri čemu će krajnji ishod zavisiti od tijesnih rezultata u pojedinačnim izbornim jedinicama. U Senatu republikanska većina iznosi 53 mandata naspram 45 demokratskih, uz dva nezavisna senatora, Bernieja Sandersa i Angusa Kinga, koji sarađuju sa demokratima. Za preuzimanje kontrole nad gornjim domom, demokratskoj opciji su potrebna najmanje četiri nova mjesta uz očuvanje postojećih pozicija. Sličan scenario viđen je 2018. godine, kada su demokrati osvajanjem 40 dodatnih mjesta u donjem domu uspostavili snažan nadzor nad Trumpovom administracijom i zaustavili samostalno usvajanje zakona.

Ukoliko demokrati povrate većinu u donjem domu, sadašnji lider Hakeem Jeffries figurira kao vodeći kandidat za predsjednika Predstavničkog doma, najavljujući intenzivne istrage korupcije i fokus na troškove života. Trumpova popularnost trenutno iznosi oko 38 procenata, što je pad u odnosu na polovinu biračkog tijela nakon pobjede 2024. godine. Republikanska kampanja suočava se s kritikama birača zbog rasta cijena, poskupljenja goriva, carina, imigracione politike i posljedica sukoba s Iranom, dok je Trump skupove prevashodno organizovao u svojim tradicionalnim uporištima, često govoreći i o renoviranju Bijele kuće.

U Senatu većina odluka zahtijeva 60 glasova za prekid rasprave, no obična većina presuđuje o imenovanjima. Pažnja javnosti usmjerena je na neizvjesne utrke u Ohiju, Sjevernoj Karolini, Maineu, Teksasu i Aljasci gdje demokrati nastoje preoteti mandate, dok istovremeno brane pozicije u Michiganu, New Hampshireu, Georgiji i Minnesoti. Zapaženi su dueli poput onog u Michiganu gdje se takmiče republikanac Mike Rogers i demokrat Abdul El-Sayed, koji bi mogao postati prvi muslimanski senator, te u Teksasu gdje republikancu Kenu Paxtonu parira demokrat James Talarico u državi bez demokratskog senatora skoro tri decenije.

U Sjevernoj Karolini snage odmjeravaju Roy Cooper i Michael Whatley, u Ohiju se bivši senator Sherrod Brown bori protiv Jona Husteda, dok Jon Ossoff brani mandat u Georgiji, a Susan Collins u Maineu. Predizbornu atmosferu prate i debate o priznavanju rezultata, s obzirom na to da je Trump nakon izbora 2020. osporavao pobjedu Joea Bidena, a nakon ovog ciklusa slijedi priprema za predsjedničke izbore 2028. na kojima Trump nema ustavno pravo kandidovanja. Istovremeno se glasa o 145 državnih referenduma, među kojima se izdvaja prijedlog u Kaliforniji o uvođenju jednokratnog poreza od pet posto na imovinu pojedinih milijardera radi finansiranja zdravstva, obrazovanja i pomoći u hrani.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče