Vlada Republike Srpske usvojila je i uputila Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija novi izvještaj na 11 stranica, uoči redovne polugodišnje rasprave o situaciji u Bosni i Hercegovini. Dokument je uz propratno pismo entitetskog premijera Save Minića dostavljen predsjedavajućoj Vijeća sigurnosti UN-a Aglaji Balti iz Stalne misije Grčke, a tradicionalno se priprema kao odgovor entitetskih vlasti na redovne izvještaje visokog predstavnika međunarodne zajednice.
U tekstu izvještaja problematizira se trenutni sastav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i zahtijeva hitna reforma pravosuđa, uz tvrdnju da rad sa sedam sudija krši ustavnu odredbu o devet članova. S druge strane, medijski izvještaji podsjećaju da nepotpun sastav proizlazi iz odbijanja vladajućih struktura u Republici Srpskoj da imenuju dvoje nedostajućih sudija iz tog entiteta, što u dokumentu nije tematizirano kao uzrok stanja.
Entitetska vlada se osvrnula i na presudu predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, koji je pravosnažno osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu vršenja funkcije predsjednika Republike Srpske zbog potpisivanja ukaza o nesprovođenju odluka visokog predstavnika. U dokumentu se proces ocjenjuje kao politički progon vođen kroz pravosuđe pod navodnom bošnjačkom kontrolom, dok pravni i analitički osvrti naglašavaju da je presudu potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH te da za tvrdnje o političkoj kontroli nisu predočeni dokazi.
Značajan dio izvještaja posvećen je osporavanju legitimiteta visokog predstavnika Christiana Schmidta i Vijeća za implementaciju mira (PIC), uz navode da PIC nema dejtonsko uporište niti ovlaštenja za nametanje zakona, pri čemu se citiraju i ranije izjave međunarodnih predstavnika i Venecijanske komisije. Nasuprot tome, u analizama se podsjeća na Rezoluciju 1144 Vijeća sigurnosti UN-a iz 1997. godine kojom su prihvaćeni zaključci iz Bonna, kao i na činjenicu da je Venecijanska komisija nametnute odluke smatrala korisnim u postratnom periodu, te da Aneks 10 ne uvjetuje imenovanje visokog predstavnika izričitim odobrenjem Vijeća sigurnosti.
Dokument sadrži i oprečne ocjene nedavnih Općih izbora održanih 4. oktobra, koji se na jednom mjestu opisuju kao slobodni i pošteni, a potom kao proces obilježen sistemskim nepravilnostima. Vlada RS-a kritikuje upotrebu novih tehnologija i problematizira američke optužnice protiv rukovodilaca kompanije Smartmatic, dok medijski izvještaji ističu da je biometrijska identifikacija funkcionisala s uspjehom većim od 97 posto, a da se spomenuti sudski postupci u SAD-u odnose na ugovore na Filipinima iz 2016. godine, a ne na kompromitaciju izbornih rezultata u BiH.
U pogledu državne imovine, Vlada RS-a ponavlja stav da javna imovina prema Ustavu pripada isključivo entitetima te optužuje međunarodne aktere i zvaničnike u Ministarstvu finansija i trezora BiH za prekoračenje ovlaštenja. Pravni stručnjaci i analitičari podsjećaju da izričita ustavna odredba o pripadnosti cjelokupne imovine entitetima ne postoji, već je na snazi zakon o privremenoj zabrani raspolaganja iz 2005. godine čije trajno rješenje blokiraju politička neslaganja.
U završnici dokumenta Vlada RS-a negira optužbe za opstrukcije i separatizam, tvrdeći da je rušenje kvoruma u Domu naroda i Vijeću ministara predstavljalo legitimnu zaštitu vladavine prava i Dejtonskog sporazuma. Nasuprot tome, dio medija i političkih analitičara navodi da je uskraćivanje kvoruma od strane SNSD-a i HDZ-a BiH služilo zaustavljanju nepoželjnih zakona i smjena kadrova, naglašavajući da sam izvještaj nema status zvaničnog dokumenta UN-a, već ga na sjednicama redovno koristi delegacija Rusije.
