Prije nego što je 27. septembra podnio ostavku kako bi predvodio izbornu kampanju Srpske napredne stranke kao građanin, donedavni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić donio je odluke o aboliciji i pomilovanju za ukupno 49 osoba. Sudovi su spiskove počeli objelodanjivati tek sedam dana poslije parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, na kojima je pobjedu odnijela lista Studentskog pokreta.
Ovaj potez izazvao je žestoke reakcije pobjedničkog Studentskog pokreta jer su se među oslobođenima od krivičnog progona našle i osobe koje su fizički napadale studente tokom višemjesečnih demonstracija. Ti protesti pokrenuti su nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, u kojem je poginulo 16 ljudi. Studenti su ovaj čin ocijenili opasnim presedanom i uništavanjem pravnog instituta pomilovanja, dok je otac Tamare Ponjavić, jedine preživjele s trajnim invaliditetom iz novosadske nesreće, odluku nazvao ruganjem pravdi.
Gnjev javnosti izazvala je činjenica da je pomilovan i vozač terećen za pokušaj teškog ubistva, koji je vozilom udario u komemorativnu studentsku blokadu i nanio teške povrede studentici Sonji Ponjavić, i to neposredno prije zakazanog izricanja presude. Podsjeća se i na ranija Vučićeva pomilovanja, među kojima su vozačica koja je automobilom oborila studenticu na trotoar u Novom Beogradu, te četvorica SNS-ovih aktivista koji su u januaru 2025. u Novom Sadu bejzbol palicom polomili vilicu studentici. Taj napad je u to vrijeme doveo do pada vlade Miloša Vučevića i ostavke novosadskog gradonačelnika Milana Đurića.
