Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uputila je apel vladama širom svijeta da usvoje set od šest konkretnih mjera s ciljem smanjenja negativnih utjecaja klimatskih promjena na ljudsko zdravlje. Prema najnovijim procjenama ove organizacije, efikasna implementacija ovih smjernica mogla bi na godišnjem nivou sačuvati oko 1,6 miliona ljudskih života, uz istovremeno ostvarivanje ekonomske dobiti koja se mjeri u bilionima dolara. Trenutno približno 3,6 milijardi ljudi obitava u regijama koje su izrazito izložene klimatskim opasnostima, a navedene mjere mogle bi preduprijediti jednu od svakih 40 smrti na globalnom nivou.
Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus naglasio je da klimatska kriza u suštini predstavlja zdravstvenu krizu, ali da čovječanstvo već posjeduje neophodne alate za sprečavanje značajnog dijela štete. Poručio je kako bi dostupna i dokazana rješenja ponudila spas milionima ljudi, s najvećim pozitivnim efektom na najugroženije zajednice. Tedros je također podvukao da briga o zdravlju mora zauzeti centralno mjesto tokom predstojećih međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama.
Ukoliko izostanu odlučne akcije, procjene pokazuju da bi klimatski poremećaji u periodu između 2030. i 2050. godine mogli prouzrokovati oko 250.000 preuranjenih smrti godišnje usljed pothranjenosti, malarije, dijareje i ekstremnih vrućina. Pored toga, do sredine ovog stoljeća još 500 miliona ljudi moglo bi se naći u zoni rizika od prenosilaca zaraznih bolesti čije je širenje direktno povezano sa vremenskim prilikama.
