Novo istraživanje Evropske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) otkriva zabrinjavajuće podatke o mentalnom zdravlju radnika. Skoro trećina zaposlenih u Evropskoj uniji prijavila je stres, depresiju ili anksioznost povezanu s poslom tokom 2025. godine. U Hrvatskoj je taj udio još veći, gdje je 32 posto radnika navelo da je njihov posao uzrokovao ili pogoršao probleme s mentalnim zdravljem, što je iznad evropskog prosjeka od 29 posto.
Hrvatska dijeli ovaj rezultat sa Mađarskom i Latvijom. Najveći udio zaposlenih koji su prijavili probleme zabilježen je u Grčkoj sa 49 posto, a slijede Finska sa 45 posto, te Kipar i Poljska sa po 41 posto, dok je Španija na 40 posto. S druge strane, najmanje prijava stiglo je iz Danske (19 posto) i Njemačke (20 posto), a Slovenija i Bugarska bilježe po 21 posto.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da niži postoci u nekim državama ne moraju nužno značiti da su zaposlenici otporniji ili mentalno zdraviji. Na rezultate istraživanja mogu utjecati faktori poput kulture prijavljivanja problema, dostupnosti stručne pomoći, načina organizacije rada te opće spremnosti ljudi da otvoreno govore o svom psihičkom stanju.
Istraživanje je također otkrilo šta najviše opterećuje radnike. Više od 40 posto zaposlenih u EU navodi da radi pod jakim vremenskim pritiskom, dok približno svaki treći osjeća da se njegov trud ne prepoznaje. Gotovo 30 posto radnika ukazuje na lošu komunikaciju ili nedovoljnu saradnju na radnom mjestu.
Među ključnim psihosocijalnim rizicima, EU-OSHA izdvaja prevelik obim posla, ubrzan tempo rada, verbalno zlostavljanje, uznemiravanje, manjak autonomije i lošu komunikaciju unutar organizacije. Problemi s mentalnim zdravljem povezani s poslom nešto su češće prijavljivani kod žena, kao i kod zaposlenika u dobi od 25 do 39 godina.
Zbog ovakvih podataka, Evropski parlament zahtijeva snažniji zakonodavni odgovor. Posebna pažnja usmjerena je na digitalni nadzor zaposlenika i algoritamsko upravljanje koje određuje tempo rada, rasporede i zadatke, te procjenjuje učinkovitost radnika. Poruka evropskih institucija je jasna: mentalno zdravlje na radnom mjestu mora se tretirati jednako ozbiljno kao i fizička sigurnost.
To znači da se odgovornost za iscrpljenost, tjeskobu i osjećaj stalne dostupnosti, koje posao sistemski proizvodi, više ne može svesti samo na individualnu otpornost zaposlenika na stres. Potrebno je sistemsko rješavanje ovih izazova.
