Nadutost se manifestuje kroz osjećaj napetosti, pritiska i punoće u predjelu stomaka, a često je praćena grčevima i nakupljanjem gasova u probavnom traktu. Ovaj neugodan osjećaj najčešće proizilazi iz svakodnevnih navika, kao što su prebrzo jedenje, prejedanje ili unošenje prevelike količine zraka usljed pušenja, žvakanja guma za žvakanje i pijenja kroz slamku. Također, gazirani napici unose ugljični dioksid koji direktno povećava volumen gasova u crijevima, dok preopterećen probavni sistem sporije prerađuje veće količine hrane.
Značajan faktor predstavlja i konzumacija namirnica bogatih teško probavljivim ugljikohidratima, poput graha, leće, slanutka, kupusa i karfiola, koji fermentiraju u debelom crijevu. Dok crijeva uobičajeno zadržavaju manje od 200 mililitara gasova, obrok s manje od jedne porcije graha može taj nivo podići na 600 do 700 mililitara. Kod osoba koje pate od zatvora, zadržavanje stolice dodatno pospješuje bakterijsku fermentaciju, zbog čega stručnjaci preporučuju vođenje dnevnika ishrane, unos tečnosti, vlakana te korištenje probavnih enzima.
Poteškoće mogu nastati i zbog intolerancije na FODMAP ugljikohidrate, koji uključuju laktozu, fruktozu, fruktane i šećerne alkohole. Kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva nadutost pogađa između 66 i 90 posto pacijenata, dok je u opštoj populaciji prisutna do 31 posto. Istraživanja pokazuju da eliminacija problematičnih FODMAP namirnica u saradnji s dijetetičarom može ublažiti tegobe kod oko 86 posto oboljelih. Iako određene studije ukazuju na korist probiotika poput L. sporogens i Bacillus coagulans, Američko gastroenterološko udruženje ističe da još nema dovoljno dokaza koji bi podržali probiotike kao samostalnu terapiju za ovaj problem.