Evropska komisija je predložila set mehanizama s ciljem zaštite Evropske unije od potencijalnih pokušaja budućih članica da naruše demokratske strukture ili blokiraju važne odluke putem veta. Ovi prijedlozi su sadržani u nacrtu dokumenta koji je dostupan medijima. Dok zemlje poput Crne Gore, Albanije, Ukrajine i Moldavije napreduju u procesu pristupanja, EU aktivno razmatra implikacije proširenja i potrebu za prilagođavanjem postojećih pravila za prijem novih država.
U nacrtu dokumenta o pripremama za proširenu Uniju, Komisija ističe da proširenje doprinosi jačanju Evrope. Međutim, istovremeno se upozorava da veći broj članica nameće i veće izazove u oblastima donošenja odluka, administracije, implementacije politika, infrastrukture i finansiranja. Ovaj nacrt je podložan izmjenama i predstavlja dio šireg paketa koji će Komisija predstaviti u narednim danima.
Vlade postojećih država članica Evropske unije izrazile su jasnu želju za smanjenjem rizika od potencijalnog nazadovanja demokratije i neželjenih promjena u vanjskoj politici budućih članica. Ovakav stav je u velikoj mjeri oblikovan iskustvima i poteškoćama koje je Unija imala s Mađarskom tokom mandata Viktora Orbana. Također, pojedine vlade traže mehanizme zaštite za svoje kompanije i građane od iznenadnih promjena koje bi mogle proizaći iz procesa proširenja.
Među novim mehanizmima koje Komisija razmatra je privremena politička obaveza. Prema ovom prijedlogu, nova članica bi se obavezala da se u određenom periodu neće protiviti odlukama donesenim konsenzusom. Također se razmatra uvođenje zaštitne klauzule koja bi postojećim državama članicama omogućila suspenziju prava nove članice, uključujući i pravo glasa, u postpristupnom periodu. Za aktiviranje ove klauzule bila bi potrebna kvalificirana većina, odnosno 15 od 27 članica koje predstavljaju 65 posto ukupnog stanovništva Unije.
Dokument Komisije predviđa da bi novi pristupni ugovori mogli uključivati vremenski ograničene zaštitne mjere, posebno u oblastima slobodnog kretanja radnika i poljoprivrede. Osim toga, Komisija je ponovila svoj poziv državama članicama da pojednostave proces donošenja odluka u EU. To bi se postiglo dopuštanjem glasanja kvalificiranom većinom o pitanjima kao što su sankcije, gdje je Mađarska ranije često koristila pravo veta.
Izvršno tijelo Unije naglasilo je da bi šira primjena glasanja kvalificiranom većinom trebala biti praćena adekvatnim zaštitnim mjerama za ključne nacionalne interese. Dokument također zagovara sistematičniji pristup postepenoj integraciji budućih članica u programe EU čak i prije njihovog formalnog pridruživanja. Poseban fokus stavljen je na sektore odbrane, energetike i saobraćaja.
