Viralno.
Vijesti

Zatvorske ekonomije u RS-u donose milionske uštede i pomažu resocijalizaciju zatvorenika

Kazneno-popravni zavodi /KPZ/ u Republici Srpskoj ostvaruju znatne finansijske uštede u budžetu kroz sopstvenu poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju hrane na svojim ekonomijama, izjavio je Srni ministar pravde Goran Selak.

Zatvorske ekonomije u RS-u donose milionske uštede i pomažu resocijalizaciju zatvorenika

Kazneno-popravne ustanove u Republici Srpskoj ostvaruju značajne budžetske uštede zahvaljujući razvijenoj poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji na vlastitim imanjima, izjavio je ministar pravde Goran Selak. Prema njegovim riječima, ovaj model omogućava proizvodnju velikih količina voća, povrća i mesa za potrebe osuđenika i osoblja, dok istovremeno služi kao radna terapija u sklopu resocijalizacije. Selak je naglasio da je radni angažman potpuno dobrovoljan, dio je redovnog tretmana i nikada se ne koristi kao kaznena mjera.

Ustanove u Banjaluci, Foči, Istočnom Sarajevu, Bijeljini, Doboju i Trebinju uspostavile su sopstvene farme, čime osiguravaju da većina mesa, mliječnih proizvoda i povrća na zatvorskim trpezama ne dolazi putem javnih nabavki. Cjelokupan proces vode privredno-instruktorske službe, a pravni okvir postavljen je Zakonom o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija, koji omogućava zatvorima funkcionisanje u svojstvu specifičnih privrednih subjekata.

Posebno se ističe KPZ Foča sa privrednom jedinicom „Drina“, koja pokriva stočarstvo, peradarstvo, svinjogojstvo, govedarstvo, ovčarstvo i pčelarstvo, a viškovi proizvoda plasiraju se na slobodno tržište preko turističkog kompleksa i Motela Brion. Sličan sistem razvijen je i u poluotvorenom odjeljenju KPZ Banjaluka u Trnu, gdje moderna svinjogojska farma zadovoljava godišnje potrebe te ustanove za mesom. Zavodi u Istočnom Sarajevu, Bijeljini, Doboju i Trebinju usmjereni su na plastenički uzgoj povrća, prvenstveno krompira, kupusa, paradajza i paprika.

Kompletan lanac proizvodnje podliježe redovnim sanitarnim i veterinarskim kontrolama, pri čemu se sedmični jelovnici pažljivo balansiraju i prilagođavaju zdravstvenim, ali i vjerskim potrebama zatvorenika kroz dostupnost posnih i namjenskih obroka. Pored finansijskog aspekta, ključna vrijednost leži u pripremi osuđenika za život na slobodi, jer kroz rad stiču radne navike, stručna znanja i zanate u poljoprivredi, stočarstvu i kulinarstvu.

Aktivnosti na ekonomijama namijenjene su uglavnom licima u otvorenom i poluotvorenom režimu, uz poštovanje strogih bezbjednosnih protokola i zdravstvenih mogućnosti zatvorenika. Selak je zaključio kako po završetku izdržavanja kazne ovi pojedinci izlaze osposobljeni za tržište rada sa praktičnim vještinama, što im značajno olakšava ponovno uključivanje u društvo.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče