Viralno.
BiH

Uspješno okončana treća faza arheoloških iskopavanja kod Livna: Istražena 23 kasnoantička groba

Osim što pomažu pri datiranju nekropole, pronađeni predmeti pružaju uvid u pogrebne običaje i vjerovanja tadašnjeg stanovništva

Uspješno okončana treća faza arheoloških iskopavanja kod Livna: Istražena 23 kasnoantička groba

Završena je treća sezona sistematskih arheoloških istraživanja na lokalitetu Štitić u naselju Suhača u blizini Livna. Stručni tim je tokom dosadašnjih radova detaljno istražio 23 groba koja potiču iz 4. stoljeća, čime su otkriveni značajni podaci o pogrebnim ritualima antičkog stanovništva ovog kraja. Među otkrivenim artefaktima posebno se ističu rijetke cjelovito sačuvane keramičke posude, fragmenti staklenog posuđa, nakit, metalni dijelovi odjeće, kao i kovani novac iz perioda rimske vladavine cara Konstantina I.

Istraživački rad provodi Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno pod vodstvom arheologinje Marije Marić Baković i arheologa Filipa Ćubele. Prema riječima voditeljice istraživanja, ovo je najstarija dosad sistematski istraživana nekropola na livanjskom prostoru na kojoj su grobovi očuvani u svom izvornom položaju (in situ). Pronalazak neoštećenih keramičkih posuda predstavlja izuzetan uspjeh jer su takvi predmeti uglavnom uništeni tokom naknadne obrade zemljišta, dok je na ovom lokalitetu njihov izvorni oblik prepoznatljiv već tokom iskopavanja.

Osim što omogućavaju preciznije datiranje nalazišta, otkriveni predmeti svjedoče o duhovnim shvatanjima i pogrebnoj praksi tadašnjih zajednica. Dok pronađeni metalni elementi upućuju na dijelove nošnje u kojoj su pokojnici sahranjivani, posude i novac su polagani kao grobni prilozi. Arheolozi su uočili i specifičan običaj prilaganja tačno tri posude uz pokojnika, što predstavlja zanimljivu pojavu čije će se precizno historijsko i kulturno značenje tek utvrđivati u narednim fazama analize.

Lokalitet potvrđuje dugotrajan kontinuitet ukopavanja stanovništva obližnjeg antičkog naselja koje se prostiralo na području Suhače i Velikih Kablića. U prva tri stoljeća primjenjivan je običaj spaljivanja pokojnika, na šta ukazuju ostaci kamenih osuarija s reljefnim ukrasima koje su izrađivali autohtoni Delmati pod rimskim utjecajem. Iako paljevinski grobovi in situ još nisu locirani, pretpostavlja se da se prelazak sa spaljivanja na kosturno sahranjivanje odvijao u drugoj polovini 3. stoljeća, prije nego što su uspostavljeni sada istraženi grobovi iz 4. stoljeća.

Radovi na Štitiću bit će nastavljeni iduće godine s namjerom da se obuhvati što veći dio nekropole, uprkos tome što se nalazište prostire unutar naseljenog područja što otežava iskopavanja. Realizaciju ovog projekta omogućila je finansijska podrška Federalnog ministarstva kulture i sporta te Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije, uz aktivnu saradnju lokalnog stanovništva.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče