Naučna studija stručnjaka s Univerziteta u Torinu, objavljena u časopisu Sexuality & Culture, analizirala je intimni život 579 heteroseksualnih osoba u stabilnim vezama na području Italije. Većinu ispitanika, starosne dobi od 18 do 60 godina, činile su visokoobrazovane i stalno zaposlene osobe u srednjim godinama koje su sa svojim partnerima provele više od jedne decenije.
Rezultati su pokazali da muškarci značajno češće doživljavaju vrhunac, pri čemu je njihov prosjek bliži odgovoru „gotovo uvijek", dok su žene u prosjeku navele opciju „obično". Ovu razliku nisu uspjeli objasniti faktori poput životne dobi, nivoa obrazovanja, zaposlenja, roditeljstva ili statusa partnerskog odnosa.
Kod oba spola redovniji orgazam povezan je s intenzivnijom željom, lakšim uzbuđivanjem, raznovrsnijim intimnim životom te boljim slaganjem i dužim razgovorima u vezi. Ipak, ključna razlika zabilježena je u seksualnom zadovoljstvu, gdje je kod žena orgazam u znatno većoj mjeri povezan s uživanjem u odnosu, nježnim dodirima i partnerovom ponašanju, dok je kod muškaraca ta veza bila zanemariva.
Žene koje češće praktikuju oralni seks i s partnerom dijele erotske maštarije također češće dostižu vrhunac, što nije uočeno kod muškaraca čiji je orgazam više vezan za novitete, erotske sadržaje, pomagala i analni seks. Ovi nalazi sugerišu da je muški doživljaj usmjereniji na stimulaciju, dok se ženski u većoj mjeri oslanja na emocionalne elemente i dinamiku veze.
Ovi zaključci podudaraju se s ranijim obimnim istraživanjem objavljenim u časopisu Archives of Sexual Behavior na uzorku od preko 52.000 odraslih Amerikanaca. U toj studiji vrhunac je redovno postizalo 95 posto heteroseksualnih muškaraca, 86 posto lezbijki i 65 posto heteroseksualnih žena, pri čemu je oralni seks bio najsnažniji prediktor orgazma kod žena, a vodeći autor David Frederick s Univerziteta Chapman istakao je važnost otvorene komunikacije i pozitivnog potkrepljivanja u krevetu.
Autori torinske studije skrenuli su pažnju i na određena metodološka ograničenja, ističući da se na osnovu prikupljenih podataka ne može utvrditi uzročno-posljedična veza. Također, nalazi se oslanjaju na samoprocjene učesnika regrutovanih dijelom preko seksoloških centara, koji potencijalno otvorenije govore o intimnosti u poređenju s općom populacijom.
