Viralno.
Vijesti

Alarmantni rezultati analiza: Sivo tržište preplavljeno neispravnim medom dok uvoz višestruko premašuje izvoz

Problem predstavljaju i patvorenje dodavanjem šećernih sirupa te prodaja bez deklaracije i podataka o porijeklu

Alarmantni rezultati analiza: Sivo tržište preplavljeno neispravnim medom dok uvoz višestruko premašuje izvoz

Laboratorijska ispitivanja Zavoda za hranu i veterinarstvo Kantona 10 otkrila su ozbiljne nepravilnosti u kvalitetu meda na tržištu Bosne i Hercegovine, s posebnim naglaskom na proizvode koji se nude na sivom tržištu. Čak 83 posto uzoraka prikupljenih na pijacama i uz saobraćajnice zabilježilo je ekstremno visoke nivoe hidroksimetilfurfurala (HMF), u rasponu od 364,8 do 552,96 miligrama po kilogramu, dok je zakonski dozvoljena granica tek 40 mg/kg. Povišene vrijednosti ovog spoja obično ukazuju na neadekvatno skladištenje ili prekomjerno zagrijavanje meda tokom obrade.

Pored drastičnog prekoračenja HMF-a, u spornim uzorcima sa nelegalnih prodajnih mjesta utvrđene su i izuzetno niske koncentracije prolina, aminokiseline koja služi kao primarni pokazatelj zrelosti i prirodnosti meda. Dok važeći standardi propisuju minimum od 180 mg/kg, testirani uzorci sadržavali su tek između 2,51 i 11,75 mg/kg prolina. Stručnjaci upozoravaju da se na terenu često susreće namjerno patvorenje dodavanjem šećernih sirupa, kao i vještačko isušivanje nezrelog meda, što predstavlja direktnu prevaru potrošača i nelojalnu konkurenciju poštenim proizvođačima.

Odstupanja od standarda zabilježena su i u kontrolisanim tokovima domaće proizvodnje. Tokom 2025. godine analizirano je 80 uzoraka pčelara sa područja Federacije BiH, koje su dostavili sami građani i udruženja, pri čemu 21 posto nije zadovoljilo propisane parametre. Zabilježeni nedostaci najčešće su se odnosili na povećan udio vode, nepravilnu kiselost te povišene vrijednosti HMF-a.

Položaj domaćih pčelara dodatno usložnjava snažan trgovinski debalans i prodaja jeftinijih patvorina koje se na neformalnim štandovima nude po cijenama od 15 do 20 KM. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u zemlju je tokom 2025. godine uvezeno 478,3 tone meda u vrijednosti od 3,69 miliona KM, dok je istovremeno izvezeno svega 11,2 tone, vrijedne oko 344.000 KM. Stručnjaci naglašavaju da je med bez odgovarajućih deklaracija i mogućnosti praćenja porijekla nužno povući iz prodaje uz pojačan inspekcijski nadzor.

Uprkos uočenim izazovima, autentični domaći med odlikuje se iznimnim kvalitetom, stabilnim fizikalno-hemijskim svojstvima te visokim antioksidativnim kapacitetom zahvaljujući bogatoj flori i očuvanom okolišu. Građanima se savjetuje oprez i kupovina isključivo kod provjerenih pčelara, uz napomenu struke da se autentičnost ne može utvrditi popularnim kućnim testovima poput okretanja tegle ili kapanja na podlogu, već isključivo laboratorijskom analizom.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče