Viralno.
Nauka

Novo istraživanje otkriva: Van Goghova "Zvjezdana noć" možda prikazuje stvarno noćno nebo iz jula 1889. godine

Novo istraživanje ukazuje na mogućnost da je slavni umjetnik naslikao stvarni raspored nebeskih tijela u julu 1889. godine, a ne samo prizor iz mašte.

Novo istraživanje otkriva: Van Goghova "Zvjezdana noć" možda prikazuje stvarno noćno nebo iz jula 1889. godine

Južnokorejski naučnici došli su do saznanja da je čuveno remek-djelo "Zvjezdana noć" Vincenta van Gogha možda nastalo na temelju stvarnog posmatranja noćnog svoda, a ne samo kao plod umjetnikove mašte i sjećanja. Istraživački tim sa Univerziteta Kyung Hee u Seulu i kompanije za svemirsku nauku SLLAB utvrdio je da se raspored nebeskih tijela na slici iz 1889. godine u velikoj mjeri podudara sa stanjem neba u ranim jutarnjim satima 22. jula te godine.

Stručnjaci su detaljno analizirali platno kako bi rekonstruisali prizor koji je holandski slikar mogao posmatrati dok je boravio na jednogodišnjem bolničkom liječenju u blizini Saint-Rémy-de-Provencea na jugu Francuske. Izrađena simulacija neba iznad te regije pokazala je da su se Mjesec i Venera nalazili na suprotnim stranama horizonta, upravo kao na slici, dok je između njih bilo smješteno zvjezdano jato Hijade u prepoznatljivoj V formaciji.

Vodeći autor studije, astronom Elijah Jong-Hyun Kim, pojasnio je u medijskim istupima da slikar zvijezde nije prikazao u stvarnim dimenzijama niti sa apsolutnom pozicionom tačnošću, zbog čega je primijenjena posebna analiza oblika pri poređenju sa astronomskim podacima. Iako su historičari umjetnosti ranije smatrali da je djelo nastalo sredinom juna, pozivajući se na Van Goghovo pismo bratu Theu u kojem spominje rad na studiji zvjezdanog neba, tadašnja mjesečeva faza nije odgovarala tankom srpu sa platna koje se čuva u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA).

Konstelacija Venere, Mjeseca i jata Hijade od 22. jula 1889. godine znatno preciznije odgovara kompoziciji, no eksperti ističu da to ne pruža neoboriv dokaz o tačnom datumu nastanka. Jongxiang Huang, profesor sa Univerziteta Xiamen u Kini, ocijenio je da ova studija predstavlja vrijednu sintezu astronomije i historijskih izvora, ali je naglasio da se umjetničke slike ne smiju tumačiti kao fotografski zapisi, što dijeli i astronomka Ulrike Kühn, navodeći da je umjetnik po svoj prilici spajao viđeno sa stvaralačkom maštom.

Eventualna potvrda da je platno naslikano krajem jula mogla bi dovesti do preispitivanja hronologije Van Goghovog stvaralaštva i njegovog zdravstvenog stanja u tom razdoblju. Ipak, naučnici zaključuju da su neophodna dalja istraživanja jer sama astronomija ne može rasvijetliti redoslijed nanošenja slojeva boje niti otkriti naknadne dorade na umjetničkom djelu.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče