Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Željko Bakalar ocijenio je da je uvođenje novih tehnologija na proteklim izborima donijelo historijski iskorak u zaštiti integriteta izbornog procesa. Zahvaljujući biometrijskoj autentifikaciji i tehničkim inovacijama, tradicionalnim manipulacijama poput glasanja u tuđe ime i ubacivanja lažnih listića oduzeto je više od 90 posto prostora. Izbori su uspješno provedeni uprkos ograničenim kadrovskim kapacitetima CIK-a, budući da Vijeće ministara BiH prethodno nije odobrilo novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.
Govoreći o obradi glasačkih listića, Bakalar je naveo da je preostalo svega oko dva posto neobrađenih rezultata koji se provjeravaju zbog potencijalnih matematičkih neslaganja, zbog čega se preliminarni podaci neće bitnije mijenjati. Zakonski rok za utvrđivanje rezultata iznosi 20 dana od održavanja izbora, dok je za njihovo potvrđivanje predviđeno 30, odnosno do 45 dana u slučaju složenijih žalbenih postupaka. Eventualna ponovna brojanja i prigovori teoretski mogu utjecati na raspodjelu mandata, ali se zahtjevi političkih subjekata moraju temeljiti na jasnim materijalnim dokazima i navođenju konkretnih biračkih mjesta.
Bakalar je posebno problematizirao vjerodostojnost Centralnog biračkog spiska, istakavši da je na izborima evidentirano 1.427.796 birača, dok je u spisku zavedeno čak 3.414.000 osoba. Kada je riječ o nevažećim listićima, zabilježen je pad u utrkama za Predsjedništvo BiH na 4,38 posto te za predsjednika Republike Srpske na 4,73 posto, dok je na nivou državnog parlamenta došlo do blagog porasta na 8,68 posto, što se pripisuje prilagođavanju birača novim obrascima.
