Viralno.
Vijesti

Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju protiv embarga Kubi, Bosna i Hercegovina glasala protiv

Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju kojom se osuđuje američki ekonomski embargo protiv Kube, sa 130 glasova „za” i 17 „protiv”. Time je ovo tijelo UN-a ponovo pozvalo na ukidanje američkih ograničenja.

Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju protiv embarga Kubi, Bosna i Hercegovina glasala protiv

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 34. godinu zaredom rezoluciju kojom se poziva na ukidanje ekonomskog, trgovinskog i finansijskog embarga koji su Sjedinjene Američke Države uvele Kubi. Rezolucija je podržana sa 130 glasova za i 17 protiv, čime je ponovo potvrđen stav većine članica UN-a, iako ovaj dokument nema pravno obavezujući karakter već konačnu odluku o embargu može donijeti samo američki Kongres.

Bosna i Hercegovina je na ovogodišnjem glasanju bila protiv ukidanja sankcija, što domaće diplomatske strukture objašnjavaju odgovorom na činjenicu da je Kuba 2024. godine glasala protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Prema izjavama bosanskohercegovačkih diplomata, BiH je ranije podržavala rezoluciju, potom bila suzdržana, da bi na koncu zauzela izričit stav protiv. Kada je riječ o zemljama regiona, protiv su glasale i Slovenija i Sjeverna Makedonija, Hrvatska je bila suzdržana, dok je Srbija podržala ukidanje sankcija.

Pored Bosne i Hercegovine i tradicionalnih protivnika poput Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, protivljenje rezoluciji iskazao je niz drugih država, među kojima medijski izvještaji navode Litvaniju, Češku, Mađarsku, Ukrajinu, Kolumbiju, Kostariku, Ekvador, Maroko, Paragvaj i Ujedinjene Arapske Emirate. Nasuprot tome, uz Srbiju su ukidanje embarga podržale i velike sile poput Kine, Rusije, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Ukupna podrška rezoluciji zabilježila je znatan pad u odnosu na ranije periode, a posebno u poređenju sa 2016. godinom kada je čak 191 država glasala za bez ijednog glasa protiv. Analitičari i mediji ovaj pad pripisuju diplomatskoj kampanji Washingtona, što je dovelo do toga da po prvi put tradicionalni zapadni partneri poput Njemačke i Italije, kao i Latvije, ostanu suzdržani.

Sjednici je prethodila burna rasprava u dvorani Generalne skupštine između američkog ambasadora Mikea Waltza i kubanskog ministra vanjskih poslova Bruna Rodrígueza Parrille. Dok je kubanski šef diplomatije osudio postupke SAD-a nazvavši blokadu ekonomskim ratom i jedinom stvarnom prijetnjom, s američke strane iznesene su teške optužbe o korupciji i raskošnom životu političkog vrha i porodice Castro naspram siromaštva naroda, a zabilježeno je i protjerivanje jednog kubanskog diplomate iz SAD-a.

Kuba se istovremeno suočava s izuzetno teškim privrednim i humanitarnim stanjem, dodatno pogoršanim najavama carina američkog predsjednika Donalda Trumpa prema zemljama koje ostrvu isporučuju naftu. Zbog drastičnog smanjenja dotoka goriva zemlja se bori s učestalim prekidima u snabdijevanju električnom energijom, što direktno ugrožava funkcionisanje vodovodne mreže, pripremu hrane i osnovne telekomunikacijske usluge.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče