Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a, Dragan Čović, nedavno je govorio o ključnim političkim temama u Bosni i Hercegovini. Njegovo izlaganje obuhvatilo je predstojeće izbore, odnose između Bošnjaka i Hrvata, Izborni zakon te funkcioniranje državnih institucija. Posebno je upozorio na moguću institucionalnu blokadu ukoliko se ponovi izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH bez podrške većine hrvatskih birača.
Čović je naglasio da ne očekuje scenarij u kojem bi bošnjački birači ponovo odlučivali o hrvatskom predstavniku u Predsjedništvu BiH. Ukoliko bi se to ipak dogodilo, upozorio je na ozbiljnu institucionalnu blokadu. Izjavio je da bi to značilo zastoj funkcioniranja BiH u svakom smislu, te da se Vijeće ministara vjerovatno nikada ne bi uspostavilo, a Vlada Federacije bi potpuno stala.
Lider HDZ-a BiH je istakao važnost konsenzusa među članovima Predsjedništva BiH, podsjećajući na njegove ustavne nadležnosti. Odbacio je scenarije o raspadu Bosne i Hercegovine, ali se istovremeno usprotivio i separatizmu i unitarizmu, smatrajući da bi bilo kakva podjela zemlje predstavljala povratak u prošlost.
Čović je insistirao na principu legitimnog političkog predstavljanja, naglašavajući da svaki konstitutivni narod treba birati svoje predstavnike. Posebno je kritikovao političke aktere koji zagovaraju formiranje vlasti bez legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda. Takve pozive je ocijenio kao pozive na daljnju destabilizaciju, nazivajući te ljude "pravim neprijateljima Bosne i Hercegovine".
Odbacio je tvrdnje o prezastupljenosti Hrvata u institucijama BiH, navodeći da su Hrvati, prema njegovoj ocjeni, u pojedinim sektorima zapravo podzastupljeni. Kao primjere je naveo namjensku industriju, energetiku i diplomatsko-konzularnu mrežu. Također je poručio da model vlasti bez legitimnih predstavnika nije moguć u skladu s Ustavom i zakonima BiH.
Govoreći o predstojećim izborima, Čović je istakao da je cilj stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH i HNS-a ostvariti uvjerljivu podršku hrvatskog biračkog tijela. Nakon izbora, smatra da bi pobjednici unutar sva tri naroda trebali razgovarati o reformi Izbornog zakona, pravosuđu i vanjskoj politici. Naglasio je i da euroatlantski put BiH nema alternativu te da država mora provesti potrebne reforme.
