Pitanje ustavnosti zakonskih odredbi o neradnoj nedjelji u Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje je otvoreno jer se Ustavni sud FBiH o tome još nije zvanično izjasnio. Raniji pokušaj sarajevske kompanije Modanostra da ospori ovaj propis odbačen je iz formalnih razloga, s obzirom na to da privredni subjekti nemaju zakonsko pravo direktno pokretati takve postupke. U međuvremenu, pažnju javnosti privlači slučaj Orašja, koje je ostalo jedina lokalna zajednica izuzeta od primjene ove mjere.
Pravni stručnjak Trlin upozorava da je Vlada FBiH odluku o izuzeću Orašja donijela u decembru 2024. godine, dok je uredba s preciznim kriterijima usvojena tek četiri dana poslije. Zbog činjenice da pravila u momentu donošenja odluke nisu postojala, stvoren je pravni vakuum, a drugi gradovi i općine su naknadno odbijeni pozivanjem na naknadno utvrđena mjerila. Prema njegovoj ocjeni, ovakav postupak predstavlja direktno narušavanje pravne sigurnosti, načela jednakosti pred zakonom i oblik regionalne diskriminacije.
Ocjenu ustavnosti pred entitetskim Ustavnim sudom mogu pokrenuti samo strogo definisani ovlašteni subjekti, među kojima su predsjednik i potpredsjednici FBiH, premijer i njegovi zamjenici, te trećina delegata ili poslanika u Parlamentu FBiH. S druge strane, privrednici i građani ustavnu zaštitu moraju tražiti putem redovnih sudskih instanci nakon što im inspekcija izda prekršajni nalog. U tom procesu sudija pred općinskim ili kantonalnim sudom može, pozivajući se na Ustav BiH, prekinuti postupak i zatražiti ocjenu usklađenosti spornih normi sa zabranom diskriminacije.
