Uoči novih pregovora o konstituisanju vlasti, tema modifikacije Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ponovo je dospjela u središte političkih rasprava. Stavovi i poruke koje trenutno plasira HDZ BiH prisutni su na političkoj sceni već dvije decenije, unatoč činjenici da je ova politička opcija u tom razdoblju konstantno participirala u strukturama vlasti, osim u mandatu od 2010. do 2014. godine kada je izostala iz Vlade Federacije BiH.
Govoreći o procesima formiranja vlasti, europarlamentarka Željana Zovko izjavila je za RTV HB kako se ulažu napori da se napokon prelomi i riješi pitanje Izbornog zakona, izrazivši nadu da će se to definisati kroz koalicione sporazume. Gotovo identična situacija zabilježena je i poslije Općih izbora 2022. godine, kada su ove zakonske izmjene također nametane kao nezaobilazan uslov za napredak u uspostavi institucija i nastavak evropskih integracija.
O kontinuitetu istih političkih teza svjedoče i raniji javni istupi Željane Zovko, koja je u oktobru 2022. godine za Novi list poručila da nije realno pristupiti formiranju vlasti niti raspravljati o približavanju Evropskoj uniji bez ispunjenja ključnog uslova u vidu izmjena Izbornog zakona. I godinama kasnije, suština političkog narativa ostaje nepromijenjena, pri čemu se ovo pitanje iznova postavlja u kontekst pregovora o koalicijama i evropskog napretka zemlje.
