Bosnu i Hercegovinu je nakon perioda visokih temperatura zahvatilo naglo zahlađenje, sa jutrima blizu nule i snijegom u planinskim predjelima. Organizam se mora brzo prilagođavati ovim velikim temperaturnim oscilacijama, a meteorolozi najavljuju nove promjene vremena. Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, do 3. oktobra očekuju se svježa jutra, ali i dnevne temperature više od prosjeka za ovo doba godine.
Specijalista urgentne medicine, dr. Raida Blažević iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, ističe da nagle vremenske promjene obuhvataju i varijacije u vlažnosti zraka, jačini vjetra te atmosferskom pritisku. Ove promjene značajno utječu kako na hronične bolesnike, tako i na potpuno zdrave osobe. Hronični bolesnici, stariji od 65 godina, mala djeca i trudnice posebno su ugroženi, a Hitna pomoć bilježi povećan broj pacijenata u ovim periodima.
Kod kardiovaskularnih pacijenata često dolazi do oscilacija krvnog pritiska, hipertenzivnih kriza i bolova u grudima, posebno kod onih koji su ranije imali infarkt. Doktorica Blažević upozorava na veliku mogućnost ponovnog infarkta i ističe da se srčane tegobe javljaju i kod pacijenata koji nikada ranije nisu imali srčane probleme. Hronični plućni bolesnici i dijabetičari također su podložni pogoršanju stanja i značajnim oscilacijama.
Ni zdrave osobe nisu imune na nagle promjene, pa se kod njih mogu javiti vrtoglavice, glavobolje, umor, dekoncentracija, te poremećaji sna i apetita, pa čak i depresivne epizode. Loš utjecaj ovakvog vremena na ljudsku psihu je evidentan. Tokom tekućeg mjeseca, Hitna pomoć je zabilježila i veliki broj pacijenata sa stomačnim tegobama, od kojih su mnogi zahtijevali infuziju ili hospitalizaciju.
Doktorica Blažević apeluje na hronične bolesnike da ozbiljno shvate vremenske promjene i svoje zdravstveno stanje, te da redovno uzimaju propisanu terapiju. "Pacijenti ne smiju sami reducirati, povećavati, smanjivati ili mijenjati terapiju", naglašava ona, savjetujući da se u slučaju pogoršanja jave ljekaru. Za sve ostale je važno voditi računa o ishrani, unositi dovoljno tečnosti i prilagoditi fizičku aktivnost.
Nakon hladnog perioda, meteorolozi najavljuju povratak toplijih dana, što će ponovo zahtijevati prilagođavanje organizma. Nagli porast temperature može uzrokovati širenje krvnih sudova i pad pritiska, donoseći glavobolje, vrtoglavice, mučnine i nesanicu. Doktorica savjetuje jačanje imuniteta, pravilnu ishranu, kvalitetan san i prilagođavanje fizičke aktivnosti vanjskim uvjetima.
Problem je, zaključuje dr. Blažević, što ovakvi nagli prijelazi iz jednog godišnjeg doba u drugo više nisu rijetkost, te ljudi moraju biti disciplinirani kada je riječ o njihovom zdravlju. Posebno zabrinjava uvjerenje da se ozbiljne zdravstvene tegobe ne mogu dogoditi mladim ljudima. "Granica se toliko pomjera da je sve više i više mladih ljudi sa ozbiljnim zdravstvenim tegobama", upozorava dr. Blažević.
