Robert Golob je izjavio da je vanjska politika povod za kritike, ističući da je Evropa uspjela postići jedinstvo u osudi nasilja na Zapadnoj obali. Međutim, Slovenija je, prema njegovim riječima, zaustavila zajedničku izjavu, što je nazvao "najvećom mogućom sramotom" i politikom koja mora dobiti "jasno ne". Zbog toga je najavljena ustavna optužba protiv premijera Janeza Janše.
Stranka Svoboda je 9. septembra najavila ustavnu optužbu, pravno-politički postupak za utvrđivanje odgovornosti najviših funkcionera zbog teških kršenja ustava ili zakona. Ova najava podudarila se sa službenom posjetom izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Saara Ljubljani i otvaranjem izraelske ambasade u Sloveniji.
Opozicija zamjera premijeru Janši blokiranje evropske rezolucije o izraelskim naseljima na Zapadnoj obali, kao i "servilnu politiku prema Izraelu". Također, kritizira se ukidanje sankcija Izraelu koje je uvela prethodna vlada Roberta Goloba. Golobova vlada bila je među najglasnijim liberalnim glasovima u EU, priznala je Palestinu 2024. godine i uvela nacionalne sankcije Izraelu, što je Janšina koalicija brzo preokrenula.
Drugi dio govora bio je posvećen socijalnim pitanjima, gdje je Golob podsjetio na energetsku krizu od prije četiri godine. Naglasio je da je "ekipa koja je pomogla prije četiri godine spremna i danas". Posebno je izdvojio prijedlog zakona o privremenom ograničenju marži naftnim trgovcima, koji će Državni zbor razmatrati sljedeće sedmice. Ovaj prijedlog dolazi u trenutku kada je cijena dizela u Sloveniji prvi put premašila dva eura po litru, dok su benzin i lož-ulje također dostigli rekordne nivoe. Vlada se zasad brani snižavanjem trošarina i izbacivanjem dažbina iz formule cijena, ali ne i ograničenjem marži.
Treća poruka bila je mobilizacijska, gdje je Golob pozvao pristalice na referendume 11. oktobra, da se "izjasne protiv prevaranata, lažljivaca, varalica i izdajnika". Zahvalio je svima koji su prikupili potpise za referendum "protiv raspada države". Na taj dan, slovenski birači će dobiti četiri glasačka listića: jedan zakonodavni referendum o izmjenama Zakona o parlamentarnoj istrazi, te tri savjetodavna referenduma.
Savjetodavni referendumi tiču se uslovljavanja socijalne pomoći društveno korisnim radom, biračkog prava stranaca na lokalnim izborima i ukidanja obaveznog plaćanja RTV-doprinosa. Prijevremeno glasanje traje od 6. do 8. oktobra, a u inostranstvu će biti otvoreno 30 birališta. Istovremeno, Savez slobodnih sindikata Slovenije prikuplja 40.000 ovjerenih potpisa do 5. oktobra za naknadni referendum o Zakonu o interventnim mjerama za razvoj Slovenije, koji sindikati nazivaju "putem u novo stezanje kaiša" zbog mogućih rezova u platama, penzijama, zdravstvu i javnim uslugama. Ustavni sud je u augustu potvrdio dopuštenost ovog referenduma, poništivši prethodnu odluku Državnog zbora.
Vladajuća koalicija, s druge strane, poziva birače da 11. oktobra podrže sva četiri prijedloga. Premijer Janša je istovremeno u New Yorku, na marginama Generalne skupštine UN-a, promovisao novi kurs vanjske politike. Slovenska jesen je važna za regiju iz dva razloga: Ljubljana je do sada bila najglasniji zagovornik palestinskog pitanja u EU i ključni partner Bosne i Hercegovine na putu ka Uniji. Njen zaokret prema Izraelu i unutrašnji sukob oko socijalne države mijenjaju način na koji će se Slovenija ponašati u Briselu.
