Viralno.
BiH

Muftija Nedžad Grabus uoči izbora za reisul-ulemu: Islamska zajednica mora biti zajednica vrijednosti, a ne političke moći

Bosna i Hercegovina ove subote bira 14. reisul-ulemu Islamske zajednice, a jedan od trojice kandidata, sarajevski muftija prof. dr. Nedžad ef. Grabus, govorio je za Hayat TV o autonomiji Zajednice, očuvanju identiteta Bošnjaka, novim generacijama i položaju imama.

Muftija Nedžad Grabus uoči izbora za reisul-ulemu: Islamska zajednica mora biti zajednica vrijednosti, a ne političke moći

Uoči predstojećeg izbora 14. reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, sarajevski muftija prof. dr. Nedžad ef. Grabus govorio je za medije o ključnim pitanjima funkcionisanja ove institucije. Pored njega, kandidati za ovu poziciju su mostarski muftija dr. Salem ef. Dedović te direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta hafiz prof. dr. Mensur ef. Malkić. Grabus je podsjetio na kontinuitet institucije još od 1882. godine, pohvalivši dosadašnji rad aktuelnog reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića na očuvanju dostojanstva vjernika.

Govoreći o autonomiji Zajednice, Grabus je naglasio da njena svrha nije upravljanje političkim tokovima, već promovisanje moralnih načela. Poručio je da je „Islamska zajednica zajednica vrijednosti, to nije zajednica moći“, podcrtavajući nužnost samostalnog odlučivanja bez političkih i državnih uplitanja. U tom kontekstu ukazao je na važnost poštovanja sekularnog poretka, vladavine prava i jednakosti svih građana pred zakonom.

Kandidat za poglavara Islamske zajednice osvrnuo se i na položaj Bošnjaka u dijaspori, naročito mlađih naraštaja rođenih u inostranstvu. Bosnu i Hercegovinu i Sandžak označio je kao matični prostor evropskih muslimana, upozorivši na potrebu očuvanja nacionalnog, vjerskog i jezičkog identiteta kod potomaka iseljenika. Prema njegovom viđenju, jedinstvo zajednice ne znači nametanje istih političkih ili vjerskih stavova, već spremnost na otvoreni dijalog i međusobno uvažavanje.

Govoreći o komunikaciji s novim generacijama, Grabus je upozorio kako se vjerska institucija ne smije zatvarati u prošlost, već mora ponuditi argumentovane odgovore mladima koji imaju pristup raznovrsnim izvorima informacija. Istakao je važnost slušanja sagovornika, tolerancije i njegovanja bošnjačke tradicije izgrađene na suživotu u multireligijskom okruženju, apostrofirajući poštenje i suzbijanje korupcije kao temeljne društvene vrijednosti.

Na kraju je poseban fokus stavio na položaj imama i džemata u sredinama gdje Bošnjaci predstavljaju manjinu, poput Čajniča, Rudog, Ljubuškog i Bileće. Grabus se založio za napuštanje termina „povratnički džemati“, jer mještani te prostore doživljavaju kao svoj trajni dom. Zaključio je da istinska odgovornost Islamske zajednice leži upravo u trajnoj podršci ljudima i vjerskim službenicima koji djeluju u takvim izazovnim okolnostima.

Povezane priče