Viralno.
Vijesti

Indonezija priprema megaprojekat: Izgradnja morskog zida dužine 575 kilometara za zaštitu miliona stanovnika

Prema izvještaju Rojtersa iz juna 2025. godine, tadašnja procjena vrijednosti projekta iznosila je oko 80 milijardi dolara

Indonezija priprema megaprojekat: Izgradnja morskog zida dužine 575 kilometara za zaštitu miliona stanovnika

Vlasti Indonezije razvijaju plan za podizanje masivnog morskog zida dužine oko 575 kilometara duž sjeverne obale Jave, jednog od najgušće naseljenih svjetskih ostrva. Cilj ovog poduhvata jeste odbrana urbanih centara, lučkih postrojenja, privrednih zona i obradivog zemljišta od plimnih valova, poplava i ubrzanog tonjenja zemljišta. Prema medijskim izvještajima iz juna 2025. godine, procijenjeni troškovi iznose oko 80 milijardi dolara, uz predviđeni rok izgradnje do dvije decenije kroz 15 planiranih etapa.

Ova inicijativa predstavlja jedan od najvažnijih strateških prioriteta administracije predsjednika Prabova Subijanta u okviru prilagođavanja klimatskim izazovima. Zvaničnici ističu da bi odbrambeni pojas direktno zaštitio približno 50 miliona ljudi, kao i privredne kapacitete koji generišu oko 368,3 milijarde dolara bruto domaćeg proizvoda. Ministar za koordinaciju infrastrukture i regionalnog razvoja Agus Harimurti Judhojono naglasio je da ovo nije samo obična barijera, već očuvanje ekonomske stabilnosti i naroda.

Stručnjaci upozoravaju da opasnost ne dolazi isključivo od globalnog rasta mora, već prvenstveno od izrazito brzog slijeganja tla. Naučna studija objavljena 8. aprila 2026. godine u časopisu "Science Advances", uz učešće istraživača sa "Columbia Climate School", pokazala je da pojedini dijelovi obale tonu brzinom i do 1,5 metara po deceniji. Gradovi poput Džakarte, Čirebona, Semaranga i Surabaje nalaze se među najugroženijim lokacijama.

Projekcije istraživača ukazuju na to da bi u narednih četvrt vijeka više od 75 odsto obalne linije Jave moglo biti izloženo plavljenju, pri čemu bi slijeganje tla do 2050. moglo činiti čak 85 posto relativnog porasta morskog nivoa. Glavni pokretač ovog procesa jeste pretjerano crpljenje podzemnih voda za potrebe gradova, privrede i poljoprivrede, uz prirodno sabijanje tla u riječnim deltama. Zbog toga stručnjaci upozoravaju da sam zid neće biti dovoljan bez održivog upravljanja vodnim resursima.

Nadležne institucije ističu da će se projekat realizovati fazno, uzimajući u obzir tehničke, društvene i ekološke faktore, kao i opstanak ribarstva i poljoprivrede od kojih zavise lokalne zajednice. Ministar Judhojono je poručio da prilagođavanje novim okolnostima više ne predstavlja pitanje daleke budućnosti, već neophodan trošak koji država mora preuzeti odmah.

Viralno dana u 7 ujutro

Najvažnije vijesti u vašem sandučiću, svaki dan.

Povezane priče