Hrvatska vlada usvojila je prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit kao dio šire strategije za suzbijanje inflacije, a Sabor ga je već prihvatio u prvom čitanju. Planirano je da nove odredbe stupe na snagu 1. januara 2027. godine, nakon što zastupnici izglasaju konačni prijedlog. Mjera je usmjerena na srednje i velike kompanije koje većinu prihoda ostvaruju na domaćem tržištu, što obuhvata blizu 1.800 poslovnih subjekata, dok su izvoznici i novoosnovane firme izuzeti.
Porez od 50 posto primjenjivat će se na dobit iznad definisanog praga, odnosno ako profitna marža u 2026. godini nadmaši trogodišnji prosjek iz perioda 2023–2025. za više od 15 posto. Obaveza dospijeva tokom 2027. godine zajedno s redovnim porezom na dobit za prethodnu godinu. Stručnjaci ipak upozoravaju na nejasnoće u nacrtu zakona, s obzirom na to da tekst ostavlja dilemu da li se prosjek uvećava množenjem faktorom 1,15 ili dodavanjem 15 procentnih poena.
Ministar finansija Tomislav Ćorić istakao je u Saboru da je cilj ove inicijative pravednija raspodjela dobiti onih subjekata koji su iskoristili globalne poremećaje na tržištu. Prema njegovim tvrdnjama, sama najava novih nameta već je utjecala na obaranje dijela cijena. Ministar je naglasio da bi idealan ishod bio minimalan budžetski prihod, jer bi to dokazalo da su kompanije preventivno korigovale svoje marže do kraja 2026. godine.
S druge strane, privrednici izražavaju snažno protivljenje predloženim zakonskim rješenjima. Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozoravaju da se ovakvom mjerom stvara porezna neizvjesnost i kažnjavaju investicije, podsjećajući da je porezno opterećenje u zemlji već više u poređenju sa sličnim ekonomijama u regiji. U Udruzi Glas poduzetnika (UGP) napominju da veća profitna stopa nije nužno dokaz neopravdanog poskupljenja, već može biti posljedica veće efikasnosti, modernizacije ili oporavka poslovanja.
U sklopu istog zakonskog paketa planirano je i ukidanje poreza na penzije od 2027. godine, čime bi bila obuhvaćena 541.000 penzionera, pri čemu bi lokalne zajednice izgubile oko 180 miliona eura (352 miliona KM) prihoda. Istovremeno, povećava se paušalni porez po ležaju u turizmu u mjestima gdje lokalne vlasti ne donesu posebne odluke, i to sa 200 na 225 eura (sa 391 KM na 440 KM) za prvu, odnosno sa 135 na 150 eura (sa 264 KM na 293 KM) za drugu kategoriju.
Kada je riječ o utjecaju na Bosnu i Hercegovinu, novi namet na marže ne pogađa direktno kompanije koje samo plasiraju robu na hrvatsko tržište. Međutim, obaveza bi mogla obuhvatiti kćerke firme preduzeća iz BiH registrovane u Hrvatskoj ukoliko ispunjavaju kriterije veličine i plasmana. Također, povećanje turističkih paušala direktno će utjecati na državljane BiH koji u vlasništvu imaju apartmane na hrvatskom primorju, u zavisnosti od registracije i lokacije objekta.
