Lifestyle
Povišen nivo holesterola često ne izaziva nikakve simptome, ali dugoročno može povećati rizik od bolesti srca i krvnih žila. Zbog toga je, osim redovne kontrolе vrijednosti u krvi, važno obratiti pažnju i na svakodnevnu ishranu.
Osobe koje se suočavaju s povišenim nivoom holesterola ne moraju drastično eliminisati mnoštvo namirnica iz svakodnevne ishrane. Ključ je u kontroli i smanjenju unosa hrane koja obiluje zasićenim i transmastima, naročito ako se takvi obroci konzumiraju redovno i u većim porcijama.
Značajan izvor zasićenih masnoća predstavljaju masniji rezovi crvenog mesa te mesne prerađevine poput slanine, kobasica i salama. Zbog toga se preporučuje njihova rjeđa konzumacija i zamjena nemasnim mesom, peradi bez kože, ribom ili biljnim proteinima kao što su slanutak, grah i leća. Dodatni rizik kod industrijskih prerađevina predstavlja i visok sadržaj soli.
Punomasni mliječni artikli, među kojima su masni sirevi, maslac, punomasno mlijeko i vrhnje, također doprinose unosu zasićenih masti. Ipak, nije nužno potpuno ih isključiti, već je uz stručni savjet ljekara ili nutricionista poželjno birati varijante s manjim procentom mliječne masti i paziti na ukupne unesene količine.
Brza hrana, pržena jela poput pomfrita, industrijski polugotovi obroci i pojedini pekarski proizvodi često sadrže visoke koncentracije zasićenih i industrijskih transmasti. Glavni rizik leži u učestalosti konzumiranja takvih jela, pa se kao zdravije alternative predlažu kuhanje, pečenje ili priprema na pari uz minimalno korištenje kvalitetnih biljnih ulja.
Konditorski i pekarski proizvodi, poput kolača, keksa, kroasana i lisnatog tijesta, obiluju kombinacijom zasićenih masnoća, šećera i kalorija. Iako šećer direktno ne predstavlja holesterol, njegov prekomjeran unos negativno utječe na trigliceride i cjelokupni kardiovaskularni sistem. Preporučuje se da se takva hrana konzumira tek povremeno, a da bazu ishrane čine povrće, voće, integralne žitarice, riba i orašasti plodovi.
