U sjedištu Ujedinjenih nacija održan je skup pod nazivom „Građani u središtu mira i političkog napretka: dokazi iz Bosne i Hercegovine – značaj za širu međunarodnu agendu”, u organizaciji stalnih misija Bosne i Hercegovine i Luksemburga, Delegacije EU pri UN-u te Vijeća za razmjenu SAD – BiH. Događaj je okupio visoke zvaničnike svjetske organizacije, diplomate, istraživače, predstavnike civilnog društva i mlade lidere kako bi razmotrili doprinos stavova građana izgradnji mira i političkom napretku u postkonfliktnim društvima. Tom prilikom predstavljene su dvije studije završene 2026. godine, kao i jedna studentska mirovna inicijativa, a skup su moderirali Andrea Pozderac iz Instituta za razvojni uticaj i Mak Nurkić sa Jackson škole za globalne poslove Univerziteta Yale.
Rezultati istraživanja pokazuju da tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma stanovnici Bosne i Hercegovine u znatno većoj mjeri dijele viziju rada javnih institucija nego što se slažu oko ustrojstva političke vlasti. Također je naglašeno da je međusobna saradnja preko etničkih linija znatno prisutnija nego što se to prikazuje u javnosti, pri čemu čak tri četvrtine ispitanika, odnosno najmanje 72 posto unutar svake etničke zajednice, zahtijeva potpuno nezavisno pravosuđe. Učesnicima su se obratili Zlatko Lagumdžija, Véronique Dockendorf, Elizabeth Spehar i Mô Bleeker, a Lagumdžija je tom prilikom istakao: „Ohrabrujuća pouka koju sam i sam izvukao iz istraživanja koje je pred nama jeste da je saradnja preko političkih i etnonacionalnih podjela u Bosni i Hercegovini češća nego što bi politički diskurs mogao sugerisati. To sam znao decenijama, ali sada imam i naučni dokaz, na čemu vam zahvaljujem”.
Istraživački tim CONCENT-BIH s Univerziteta u Luksemburgu sproveo je anketu na uzorku od preko 2.000 građana o 18 ustavnih pitanja, uz prateće intervjue i fokus-grupe, utvrdivši visoku saglasnost o temama populizma, nacionalizma, ekonomije i ratnog naslijeđa. Građani su mir, stabilnost, vladavinu prava, suzbijanje korupcije i ekonomski napredak stavili ispred partikularnih etničkih prava, dok su se razlike pojavile oko pitanja teritorijalnog ustrojstva, secesije i uloge međunarodne zajednice. Dr. Josip Glaurdić je u tom kontekstu poručio: „Stavljanje građana u središte ne znači pretvarati se da su političke podjele nestale. Ali znači odbiti da te podjele određuju sve ono što je politički moguće”.
