Viralno.
Finansije

Italija se suočava s finansijskim pritiscima: Prijeti li joj preuzimanje vrha liste najzaduženijih u EU?

Italija bi u narednim godinama mogla preuzeti od Grčke neslavnu poziciju najzaduženije države Evropske unije. Američka investicijska banka Goldman Sachs upozorava da bi javni dug Italije do 2028. mogao doseći oko 137 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), dok planovi vlade Giorgije Meloni za dodatno zaduživanje izazivaju zabrinutost među ulagačima.

Italija se suočava s finansijskim pritiscima: Prijeti li joj preuzimanje vrha liste najzaduženijih u EU?

U narednim godinama Italija bi mogla smijeniti Grčku s pozicije najzaduženije članice Evropske unije, prema procjenama investicijske banke Goldman Sachs. Analitičari ove institucije navode da bi italijanski javni dug do 2028. godine mogao dostići približno 137 procenata BDP-a i zadržati se na tom nivou. Zabrinutost među investitorima raste zbog namjere vlade premijerke Giorgije Meloni da u predstojećem dvogodišnjem periodu osigura dodatnih 28 milijardi eura kroz zaduženja, primarno namijenjenih energetskom i odbrambenom sektoru.

Nacrt novog budžeta, čija se prezentacija očekuje naredne sedmice, donosi povećane izdatke koji bi mogli dodatno produbiti budžetski deficit. Projekcije pokazuju da bi manjak u kasi 2027. godine mogao iznositi 3,4 posto, dok bi se 2028. kretao oko 3,2 posto BDP-a. Ekonomist Filippo Taddei iz Goldman Sachsa ukazuje na to da bi spoj rastuće državne potrošnje, visokih kamatnih stopa i političkih tenzija uoči parlamentarnih izbora 2027. godine mogao znatno otežati kontrolisanje duga.

Sve izraženiji problem predstavljaju visoke kamate, jer u trenucima kada investitori posumnjaju u stabilnost državnih finansija, oni zahtijevaju veće prinose, što poskupljuje servisiranje obaveza i smanjuje prostor za javna ulaganja. Takva kretanja već su vidljiva na tržištu: prinosi na francuske desetogodišnje obveznice nedavno su zabilježili nivo od oko 4,85 posto, dok su italijanski iznosili oko 4,55 posto. Prema Taddeijevim riječima, dugotrajno zadržavanje kamatnih stopa na italijanski dug iznad četiri procenta moglo bi generisati njegov daljnji rast i poslije 2028. godine, a dodatni rizik stvaraju i predstojeći parlamentarni izbori koji bi mogli donijeti nova predizborna obećanja i otežati štednju.

Uprkos ovim izazovima, dio stručne javnosti smatra da je Italija u pojedinim segmentima otpornija od drugih zaduženih zemalja. Konstantin Veit iz kompanije PIMCO napominje da značajan dio duga drže domaći investitori, što ublažava pritiske tokom tržišnih turbulencija, te podsjeća na stabilniji politički ambijent i iskustvo Rima u smanjenju deficita. Ipak, Reinout De Bock iz UBS Investment Banka upozorava na mogućnost pada vrijednosti obveznica i poskupljenja zaduživanja.

Nakon što je 2025. godinu zaključila s budžetskim deficitom od 3,1 posto BDP-a, Italija se suočava s opasnošću da novi izdaci za odbranu i energiju ponište dosadašnji napredak u stabilizaciji finansija. Pravila Evropske unije propisuju limit deficita od tri posto i granicu javnog duga od 60 posto BDP-a, no te okvire Italija već dugo nadmašuje. Predstojeći budžet bit će ključni ispit za vladu Giorgije Meloni, koja mora pomiriti neophodna ulaganja sa očuvanjem povjerenja tržišta i zaustavljanjem zaduživanja.

Povezane priče