Iako je ustajanje u ljetnom periodu znatno jednostavnije, dolazak hladnijih dana mnogima donosi poteškoće pri jutarnjem napuštanju kreveta. Stručnjaci pojašnjavaju da osjećaj pojačane pospanosti zimi nije posljedica lijenosti, već prirodnog odgovora tijela na kraće dane, manjak sunčeve svjetlosti i oscilacije u biološkom ritmu.
Neurobiolog Alison Brejdž objašnjava da organizam ulaže znatno više metaboličke energije kako bi održao toplotu u hladnim uslovima nego što mu je potrebno za hlađenje, zbog čega se javlja izraženija potreba za odmorom. Sa ovim stavom saglasan je i stručnjak za zdravlje sna dr. Karlos Nunjez, koji naglašava da smjena godišnjih doba direktno utiče na unutrašnji cirkadijalni sat koji upravlja našom budnošću.
Prirodna svjetlost predstavlja ključni faktor za razbuđivanje jer šalje signal tijelu da započne dan, dok zimi kasniji izlazak sunca odgađa taj proces. Zbog toga se preporučuje što veće izlaganje jutarnjoj svjetlosti, a u slučajevima kada je nema dovoljno, od pomoći mogu biti i klinički ispitane lampe koje simuliraju prirodno osvjetljenje.
