U večernjim satima 22. oktobra 1962. godine, tačno u 19 sati po vašingtonskom vremenu, američki predsjednik Džon Kenedi obratio se građanima putem radija i televizije iz Ovalnog ureda. Tokom sedamnaestominutnog govora, Kenedi je predočio javnosti informaciju koju je Bijela kuća čuvala u tajnosti sedam dana: Sovjetski Savez postavlja raketne baze na Kubi, tek nekoliko desetaka kilometara od teritorije Sjedinjenih Američkih Država.
Kriza je započela 14. oktobra kada je izviđački avion U-2 fotografisao lokacije za rakete srednjeg dometa na zapadnom dijelu Kube, o čemu je predsjednik informisan dva dana kasnije. Kenedi je potom formirao uži tim savjetnika, poznat kao ExComm, koji je tajno razmatrao odgovore u rasponu od diplomatskih mjera i pomorske blokade do zračnih napada i vojne invazije, dok je javnost bila neupućena. Čak je i sovjetski šef diplomatije Andrej Gromiko tokom posjete Vašingtonu 18. oktobra tvrdio da je pomoć Moskve Havani isključivo defanzivnog karaktera.
U obraćanju naciji Kenedi je naglasio da su dokazi nepobitni te da raspoređeni projektili mogu dosegnuti veći dio teritorije SAD-a, uključujući i sam Vašington. Ovaj čin ocijenio je namjernom provokacijom i narušavanjem statusa kvo, najavivši uvođenje „karantina” na svu ofanzivnu vojnu opremu prema Kubi kako bi se izbjegao pojam blokade koji bi značio rat. Također je podigao borbenu gotovost oružanih snaga, pojačao bazu Guantanamo, zatražio hitne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a i Organizacije američkih država, te upozorio da će svako lansiranje rakete s Kube smatrati direktnim sovjetskim napadom koji povlači puni vojni odgovor.
