Dugogodišnji savjeti pedijatrijskih udruženja iz SAD-a i Velike Britanije, koji su nalagali odgađanje uvođenja kikirikija i sličnih namirnica do treće godine, službeno su napušteni nakon 2008. godine. Ključnu prekretnicu donijelo je istraživanje LEAP stručnjaka s King's College London, objavljeno 2015. godine u časopisu New England Journal of Medicine. U studiji je učestvovalo 640 dojenčadi uzrasta od četiri do 11 mjeseci s visokim rizikom od alergija zbog ekcema ili osjetljivosti na jaja. Rezultati su pokazali da je među djecom koja inicijalno nisu bila osjetljiva, alergiju do pete godine razvilo 13,7 posto onih koji su kikiriki izbjegavali, u poređenju sa samo 1,9 posto mališana koji su ga redovno konzumirali.
Dugoročni efekti potvrđeni su nastavkom studije LEAP-Trio iz 2024. godine, objavljenim u NEJM Evidence, koji je pratio 508 trinaestogodišnjaka. U toj dobi alergija je zabilježena kod 15,4 posto adolescenata koji su u ranoj dobi izbjegavali kikiriki, dok je kod onih koji su ga konzumirali iznosila tek 4,4 posto, što predstavlja smanjenje rizika za 71 posto. Slične zaključke donijela je i britanska studija EAT na 1.303 tromjesečne bebe, koja je pokazala da dosljedno uvođenje kikirikija, kuhanih jaja, kravljeg mlijeka, susama, pšenice i bijele ribe značajno reducira pojavu alergija.
Zdravstvene smjernice britanskog NHS-a danas preporučuju uvođenje potencijalnih alergena oko šestog mjeseca života, ravnopravno s ostalom hranom, upozoravajući da odgađanje nakon šest do 12 mjeseci može povećati rizik. Sličan stav ima i Australsko udruženje za kliničku imunologiju i alergije (ASCIA), koje predlaže uvođenje jaja i kikirikija između četvrtog mjeseca i navršene prve godine. Na spisku namirnica koje zahtijevaju pažnju nalaze se i mliječni proizvodi, gluten, riba, rakovi, školjke, soja, celer, senf i mahunarke.
